Troškovi vožnje autocestama u Hrvatskoj među najskupljima su u Europi. Vozači osobnih automobila danas plaćaju 256 kuna za vožnju najduljom dionicom autoceste A1
Dio javnosti burno je reagirao na poskupljenje cestarina, a mi smo istražili kako po tom pitanju Hrvatska stoji u usporedbi sa drugim zemljama Europske unije.
Troškovi vožnje autocestama u Hrvatskoj među najskupljima su u Europi. Sa sezonskim povećanjem cijena od 10 posto, vozači osobnih automobila danas plaćaju 256 kuna, što je oko 35 eura, za vožnju najduljom dionicom autoceste A1 – od Zagreba do Karamatića – i to samo u jednom smjeru.
Za manje od toga, odnosno za 30 eura – u Sloveniji se možete neograničeno voziti mjesec dana. Toliko kod susjeda iznosi cijena mjesečne vinjete, koja je u Austriji gotovo dvostruko jeftinija. Ondje se za 26 eura 2 mjeseca vozite koliko želite – s time da se određeni tuneli i ceste posebno naplaćuju. Za 15 eura u Mađarskoj ste mirni mjesec dana – dok su njemačke autoceste potpuno besplatne.
Dvije najveće državne cestarske tvrtke, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb prošle su godine od cestarine uprihodovale oko 2 milijarde i 200 milijuna kuna. Neslužbene procjene kažu da će se zbog zbirno 15 posto viših cijena cestarina, ali i većeg prometa vozila koji se očekuje – prihodi od cestarine u ovoj godini narasti za dodatnih 133 milijuna kuna. Nije loše, ali nije ni dovoljno.
Naime to je i dalje kap u moru, gledaju li se cestarski dugovi. Samo u ovoj godini HAC-u, ARZ-u te manjim dijelom hrvatskim cestama na naplati dolazi ukupno 8 i pol milijardi kuna kredita. To znači da će već najesen HAC i ARZ uz pomoć države morati posegnuti za novim kreditima kako bi pokrpali stare, i nekako premostili ovu godinu.
Njihov ukupni dug iznosi 38 milijardi kuna – što znači da će najkasnije iduće godine morati krenuti s ozbiljnijim rezovima – a to znači manje troškove poslovanja i manji broj zaposlenih.
Ivan Vrdoljak
