Vlada Republike Hrvatske u četvrtak je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim se uvode brojne izmjene s ciljem jačanja prava umirovljenika i osiguravanja održivosti mirovinskog sustava. Ključna novost je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, često nazivanog „13. mirovinom“, iako se neće isplaćivati u punom iznosu mjesečne mirovine.
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade poručio je kako se ovim zakonom podiže razina pravednosti mirovinskog sustava i dodatno štiti dostojanstvo starijih građana. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da je cilj zakona povećati iznose mirovina te osigurati da prosječna mirovina do kraja mandata Vlade dosegne 800 eura.
Godišnji dodatak svim umirovljenicima – ovisno o radnom stažu
Trajni godišnji dodatak, iako neslužbeno nazvan „13. mirovina“, bit će isplaćivan svim umirovljenicima bez obzira na visinu mirovine, ali će se njegov iznos određivati prema broju godina mirovinskog staža. U slučajevima gdje korisnik nema evidentiran puni staž, minimalni prag za ostvarenje prava bit će 15 godina radnog staža. Visinu dodatka Vlada će definirati svake godine u listopadu, a isplata će uslijediti u prosincu – već od ove godine.
Nova formula usklađivanja i dodatni staž za majke
Zakonom se predlaže nova, povoljnija formula usklađivanja mirovina dvaput godišnje, gdje će se omjer usklađivanja izračunavati 85 posto prema rastu plaća i 15 posto prema inflaciji. Dodatno, majkama će se za svako dijete priznati 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest, što će dugoročno povećati njihove mirovine u prosjeku za oko tri posto po djetetu.
Ukinuta ograničenja i proširena prava
Važna promjena odnosi se i na redefiniranje bonifikacije za kasnije umirovljenje – ukida se uvjet od minimalno 35 godina staža i ograničenje od pet godina za odgodu. Također, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života.
Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećava se za oko tri posto, dok će invalidske mirovine rasti za 10 posto. Osobama koje se zaposle nakon 65. godine omogućuje se rad u punom radnom vremenu, uz zadržavanje 50 posto iznosa njihove mirovine.
Povoljniji uvjeti za obrtnike i korisnike invalidskih mirovina
Obrtnici i samozaposlene osobe moći će ostvarivati pravo na polovicu mirovine bez prekida rada. Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do tri i pol sata dnevno, bez obveze redovitih kontrolnih pregleda, a uvodi se i mogućnost zbrajanja staža po različitim osnovama.
Također, izjednačavaju se prava korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima mirovina.
Povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu i izvanbračne partnere
Zakonskim prijedlogom predviđeno je povećanje cenzusa za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Novi cenzus iznosit će visinu najniže mirovine za 15 godina staža, a ako član obitelji nije živio s osiguranikom, taj se prag uvećava za dodatnih 20 posto.
Također se ukida uvjet da izvanbračna zajednica mora biti potvrđena na dan 28. ožujka 2008. godine kako bi partner stekao pravo na mirovinu.
