Prema najnovijim statistikama Financijske agencije (Fina), situacija s dugovima među hrvatskim umirovljenicima i dalje je alarmantna. Čak 27.612 umirovljenika trenutno se nalazi pod financijskom blokadom, a ukupni iznos njihovih dugovanja doseže čak 657 milijuna eura. To znači da u prosjeku svaki blokirani umirovljenik duguje oko 37.437 eura.
Podaci pokazuju da su 47.722 građana prijavila mirovinu kao zaštićeno primanje, od čega je više od polovice – njih 27.612 – pod ovrhama. Posebno zabrinjava što 2,5% ove skupine ima dugove koji prelaze 100 tisuća eura, a neki čak i milijun. Samo ta mala skupina duguje više od 425 milijuna eura, što čini većinu ukupnog duga blokiranih umirovljenika. Većina tih obveza nastala je zbog nekadašnjih poslovnih aktivnosti, prvenstveno u poduzetništvu.
Premda su ukupne ovrhe u padu – na početku prošle godine bilo ih je više od 19.000, dok je krajem travnja ove godine zabilježeno 16.000 – brojke među umirovljenicima i dalje su visoke. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) govore da oko 1.400 korisnika mirovine ima ovrhe zbog alimentacije, tisuću su sudske ovrhe, a više od 13.300 čine druge vrste potraživanja. Uz to, jedan korisnik može imati više paralelnih ovrha.
Zanimljivo je i da mnogi korisnici i nakon deblokade ne gase zaštićeni račun, budući da se to mora učiniti na osobni zahtjev – automatizma nema.
Umirovljenici čine oko 30% populacije Hrvatske, a njihovi dugovi čine otprilike 26% ukupnog iznosa svih blokiranih građana, koji krajem travnja ove godine iznosi 3,9 milijardi eura.
Što se tiče samih ovrha, pravila se razlikuju ovisno o visini mirovine. Za mirovine koje su ispod prosječne neto plaće u Hrvatskoj, moguće je ovršiti 25%, dok preostalih 75% ostaje zaštićeno. Ako je riječ o uzdržavanju, primjerice alimentaciji za dijete, tada se može ovršiti i do 75%, odnosno samo četvrtina mirovine je izuzeta. Kod mirovina iznad prosječne plaće, klasične ovrhe obuhvaćaju trećinu iznosa, a dvije trećine ostaju zaštićene, dok su pravila kod uzdržavanja ista bez obzira na visinu mirovine.
Prosječno trajanje blokade kod građana s prijavljenom mirovinom kao zaštićenim primanjem iznosi čak 2.349 dana, odnosno više od šest godina.
Ministar rada Marin Piletić istaknuo je kako je cilj Vlade kontinuirano povećavati mirovine, dok se najavljuju daljnje reforme mirovinskog sustava, doznaje Net.hr.
