Meteorolog Dorian Ribarić objašnjava je li brojanje sekundi između sijevanja i zvuka grmljavine učinkovita metoda
Grmljavina – snažan i često zastrašujući prirodni prizor – iznova budi osjećaj strahopoštovanja kod mnogih. Ova pojava, koja je češća tijekom ljetnih mjeseci, može predstavljati ozbiljnu prijetnju.
Što zapravo uzrokuje grmljavinu? Možemo li je unaprijed predvidjeti i kako se pritom zaštititi? Odgovore na ta pitanja i značenje koje se skriva iza ove pojave potražili smo kod Doriana Ribarića, meteorologa RTL-a.
Kako nastaje grmljavina?
„Grmljavina i bljeskanje munja nastaju unutar najvećih i najintenzivnijih oblaka u atmosferi, poznatih kao kumulonimbusi“, pojasnio je. U tim oblacima dolazi do sudaranja vodenih kapljica i ledenih čestica, što dovodi do stvaranja električnog naboja. „Postoje pozitivni i negativni naboji. Suprotni se privlače, dok se isti odbijaju. Kada se suprotni naboji približe, dolazi do električnog pražnjenja u zraku koje stvara iskre – odnosno pojavi se munja“, objasnio je.
Zvuk koji slijedi nakon pojave munje zove se grmljenje, a nastaje zbog naglog zagrijavanja zraka kroz koji prolazi električni naboj. Kombinacija munje i grmljenja čini grmljavinu – pojam koji često čujemo u vremenskim izvještajima. Kada munja udari u tlo ili neki objekt, tada govorimo o gromu.
Kako se računa udaljenost grmljavine?
Na upit je li točno da se brojanje sekundi između bljeska munje i zvuka grmljavine može koristiti za procjenu udaljenosti groma, meteorolog Ribarić potvrdio je da jest. „Da, to je stara i korisna metoda, temelji se na razlici u brzini kojom putuju svjetlost i zvuk – odnosno onoga što najprije vidimo, a zatim čujemo“, objasnio je.
Budući da svjetlost dolazi do nas brže od zvuka, munju prvo uočimo, a grmljavinu čujemo tek s odmakom. Svaka sekunda razlike između bljeska i zvuka znači približno 300 metara udaljenosti. Tako, primjerice, ako izbrojimo 5 sekundi, oluja je udaljena otprilike 1,5 kilometara.
„Nije riječ o preciznoj znanstvenoj metodi, ali dovoljno je pouzdana da nam da dobar dojam približava li se nevrijeme ili se udaljava“, zaključio je.
Koliko dugo traju grmljavinske oluje?
Grmljavinske oluje obično traju između pola sata i sat vremena, no ponekad mogu potrajati i duže, osobito kada se više oluja spoji u jednu. Uz takve vremenske pojave često se pojavljuje i tuča, koja se na području Hrvatske prosječno događa jednom do dvaput godišnje. „Peti, šesti i sedmi mjesec su razdoblja kada se u ovom dijelu Europe najčešće javljaju oluje“, istaknuo je. Tijekom ljeta, u Hrvatskoj može biti od 20 do 30 dana s grmljavinom, osobito u kontinentalnim krajevima i sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Na pitanje jesu li ovakva nevremena danas češća i snažnija nego prije ili se to samo tako čini, Ribarić je rekao kako postoji istina u oba pogleda – i u objektivnom porastu učestalosti i u subjektivnom dojmu.
„Klimatske promjene mijenjaju vremenske obrasce, pa smo sve češće svjedoci snažnijih oluja. No, danas sve bilježimo – čim zagrmi, već je objavljeno na društvenim mrežama, portalima, grupama. Stoga nam se čini da je nevremena više nego nekad. Također, sustavi upozorenja su znatno napredovali, a ljudi su sve bolje informirani“, pojasnio je.
Povećanje temperatura donosi i više vlage u atmosferi – otprilike 7% više vodene pare po svakom stupnju Celzija – što znači više raspoložive energije za snažnije i intenzivnije oluje. Istodobno, broj hladnih fronti i ciklona zasad se ne mijenja znatno.
Kako se zaštiti od grmljavinske oluje?
Tijekom grmljavinske oluje ključno je skloniti se na sigurno. Treba izbjegavati boravak na otvorenom, kupanje, tuširanje te stajanje na uzdignutim mjestima ili pored usamljenog stabla – a kišobrani su također nepoželjni, upozorava meteorolog. Ako vas nevrijeme zatekne vani, preporučuje se zauzeti niski položaj, ali ne ležati – najbolje je čučnuti. Posebno opasno može biti zateći se na otvorenim površinama poput livada, planina, jezera ili ispod samotnog stabla.
Zanimljivo, automobil je zapravo vrlo sigurno utočište u slučaju udara groma. Njegova karoserija djeluje poput Faradayeva kaveza, koji nas štiti od elektriciteta, no pritom treba izbjegavati dodirivanje metalnih dijelova unutrašnjosti. Meteorolog napominje i kako korištenje mobitela za javljanje usred grmljavine – nije najpametniji potez.
Danas zahvaljujući naprednim računalnim i numeričkim modelima moguće je vrlo dobro predvidjeti vremenske uvjete za razvoj i smjer kretanja oluja. Međutim, takvi su sustavi dinamični, često lokalnog karaktera i brzo se mijenjaju, pa meteorolozi i dalje imaju presudnu ulogu u izdavanju točnih i pravodobnih upozorenja, posebno kroz sustav ranog upozoravanja. Savjetuje se svima da tijekom dana provjere službena upozorenja DHMZ-a za aktualni i sljedeći dan.
Meteorolog Dorian Ribarić prisjetio se i jedne oluje koju će teško zaboraviti – one od 19. srpnja 2023. godine. “Tog dana nisam bio u službi na RTL-u, ali sam pomno pratio razvoj situacije i odgodio povratak u Zagreb s mora”, ispričao je.
Riječ je bila o superćelijskoj oluji, kakva je inače karakteristična za područja poput tzv. tornadne aleje u SAD-u – primjerice Oklahoma City. Oluja je imala dramatičan izgled, gotovo kao da dolazi svemirski brod, a donijela je tuču, snažne vjetrove i obilne oborine. Prošla je kroz više zemalja, prouzročila znatnu materijalnu štetu i, nažalost, odnijela ljudske živote. Iako su ovakve superćelije i dalje rijetke u Hrvatskoj, u današnjim klimatskim uvjetima njihova je pojava vjerojatnija nego ranije, prenosi Danas.hr.
