Vlada je na današnjoj sjednici u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama, kojima se nakon gotovo dva desetljeća ponovno uvodi obavezno temeljno vojno osposobljavanje.
Premijer Andrej Plenković izjavio je kako je ovaj korak odgovor na promijenjene sigurnosne okolnosti u svijetu. Podsjetio je da je obveza služenja vojnog roka u Hrvatskoj suspendirana još 2008. godine, a da se ovim modelom osposobljavanja mladima želi pružiti osnovna znanja i vještine koje generacije do sada nisu imale prilike steći.
Početak 2026., obuka traje dva mjeseca
Prema predloženim zakonskim izmjenama, obavezno vojno osposobljavanje započelo bi u siječnju 2026. godine i trajalo bi dva mjeseca. Hrvatski državljani ulaze u vojnu evidenciju s navršenih 18 godina, a na obuku se pozivaju tijekom kalendarske godine u kojoj navrše 19. Iznimno, mogu biti pozvani i stariji od 19, do maksimalno 30 godina starosti.
Svi pozvani prolazit će zdravstveni pregled, a za one koji se ne odazovu bez opravdanja predviđene su novčane kazne od 250 do 1320 eura te mogućnost prisilnog privođenja putem policije.
Obuka na tri lokacije, 1100 eura naknade
Vojna obuka provodit će se u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Plan je godišnje osposobiti do pet naraštaja, odnosno oko 4000 ročnika, uz mogućnost proširenja kapaciteta ako interes bude veći.
Ročnicima je osigurana naknada od 1100 eura mjesečno, a pokriveni su troškovi prehrane, prijevoza i dopusta. Obuka se priznaje kao radni staž. Zaposlenima se za vrijeme obuke “zamrzavaju” radna prava, a poslodavci ih ne smiju otpustiti. Nezaposleni koji završe vojni rok dobit će prednost pri zapošljavanju u javnim i lokalnim institucijama.
Žene nisu obvezne, ali mogu dragovoljno
Žene ne ulaze u obvezni sustav vojne obuke, ali im se omogućuje dragovoljno sudjelovanje. Za žene koje žele raditi u oružanim snagama ili biti u pričuvnom sastavu, vojna obuka bit će jedan od uvjeta.
Priziv savjesti i civilna služba
Predviđeni su i modeli civilne službe za osobe koje se pozovu na priziv savjesti. Takvi ročnici biraju između dvije opcije: tri mjeseca neprekidnog rada u Civilnoj zaštiti MUP-a ili četiri mjeseca obavljanja poslova od javnog interesa (poput komunalnog održavanja, civilne zaštite, zaštite okoliša) u mjestu prebivališta, pet radnih dana tjedno.
Naknada za civilne ročnike je značajno niža – oko 250 eura mjesečno za one u Civilnoj zaštiti, uz pokrivene troškove stanovanja, prehrane i zaštitne opreme. Za one koji obavljaju službu u lokalnim jedinicama predviđen je samo plaćen prijevoz.
Odgode i iznimke
Mogućnost odgode služenja vojnog ili civilnog roka postoji za studente i sportaše, i to do 29. godine života. Zakon također definira specifične razloge za potpuno oslobađanje ili nepozivanje u službu, kao i kriterije za odbijanje zahtjeva za civilnu službu.
Nove mjere i planovi u vojsci
Izmjene Zakona o službi u OSRH uključuju i druge mjere. Osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem moći će biti primljene u djelatnu vojnu službu, uz uvjet da tijekom prvog ugovora završe srednju školu. Dobna granica za ostanak u sustavu podiže se za dvije godine.
Također, Ministarstvo obrane će djelatnim vojnim osobama mlađima od 45 godina sufinancirati kamatu na stambene kredite ako nemaju riješeno stambeno pitanje u mjestu službe.
Vlada je uz zakonske izmjene usvojila i Strategiju obrane RH te Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2025. do 2036. godine. Glavni ciljevi su jačanje nacionalne obrane, doprinos međunarodnoj sigurnosti i podrška civilnim institucijama, uz povećana izdvajanja za obranu.
“Želimo moderne i jake Oružane snage, spremne za samostalno djelovanje, ali i pouzdanog partnera u okviru NATO-a i Europske unije”, poručio je ministar obrane Ivan Anušić, doznaje Index.
