Cijene hrane i dalje rastu, ali sad još više nego u lipnju. Podaci su to HNB-a i Zavoda za statistiku. Kada će Hrvati kupovati jeftiniji kruh ili meso? Više u video prilogu
Rajčice, krumpiri i ostala hrana najveći su krivci za divljanje cijena. Najviše utječu na inflaciju u Hrvatskoj. Prema procjeni Eurostata inflacija je u srpnju blago ubrzala na 4 i pol posto. Pri čemu je hrana snažno ubrzala na 7 posto. Za skupu hranu nisu krive samo cijene prehrambenih sirovina. Hrvatska narodna banka, ali i svi analitičari kažu da inflaciju diže i država, jer je podignula plaće u javnom sektoru – 32 posto u godinu dana.
Što znači da ti građani više troše. Ekonomski analitičar Damir Novotny za RTL Danas kaže: „Podizanje plaća u javnom sektoru i približavanje hrvatskih cijena onima koje su u zapadnom dijelu Europe, a plaće i produktivnost u Europi su veći, to je onaj proces kao da se magnet snažno pritisne uz frižider“.
‘Inflacija je došla izvana’
Inflacija je došla izvana, odgovaraju u Vladi. I visoka je u još šest, sedam zemalja Europske unije. Premijerov savjetnik za ekonomiju, Zvonimir Savić, objašnjava da je Vlada pomogla građanima tako što je utjecala na cijene energenata, kao i na rast kupovne moći stanovništva. „Ne može se Vlada kriviti da je rast plaća učinio nešto nažao gospodarstvu. Dapače, raste potražnja i potrošnja. I nastavit će se rast plaće, on je rekordno visok“, kaže Savić.
I dok je Vlada uvjerena u svoje mjere, statistika kaže da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća nego u eurozoni, u kojoj je ciljanih 2 posto. Hrvatska će na to još pričekati. Savić o tome kaže: „U 2026. je očekivanje da će prosječna stopa inflacije biti na razini 2.3 posto. I to je cilj koji se želi postići, odnosno želi održati“.
Visoke cijene neće padati. Već je ideja da se rast maksimalno uspori, kao što je to uspjelo drugim zemljama u Europi, piše Net.hr.
