Vlada u Ljubljani predlaže pravi pravcati skraćeni radni tjedan. Ili smjena od šest sati ili slobodan petak! To je dobitna kombinacija. Kreću sa novim režimom od siječnja
Brežice, pola sata od Zagreba, četiri sata popodne. Radnika je malo.
Ako su na pragu šezdesete i ondje žive i rade, od Nove godine bi se već danas, u srijedu, mogli veseliti produženom vikendu, odnosno slobodnom petku, ili činjenici da će im svaki radni dan trajati dva sata kraće. Ako prođe novi prijedlog Vlade.
Manji partner u Vladi, stranka Levica, predlaže da se radni tjedan skrati svima starijima od 58, ili s 35 godina radnog iskustva, po modelu 80-90-100. “Radio bi 80 posto radnog vremena, za to dobivao 90 posto plaće, a država bi ti uplaćivala 100 posto doprinosa”, objasnio je slovenski ministar rada Luka Mesec.
Podijeljena mišljenja
Građani ne reagiraju jednako. “Načelno, mislim da je dobro da se ljude pripremi. Iz iskustva mogu reći da mnogi moji prijatelji koji idu u mirovinu jednostavno su potpuno izgubljeni i ne znaju što bi radili. Prije su bili stalno intenzivno zaposleni, a onda odjednom ništa”, rekao nam je Tomaž, dok Alen misli drukčije i kaže da je “u Sloveniji dobro što se toga tiče, ali sad komunistička stranka predlaže te populističke točke, zamišljene u smislu da bi ljudi što manje radili”.
Domaći stručnjaci pak ističu naše usko tržište rada, kao i generalni manjak radne snage. “Za očekivati je da bi ovu mjeru skraćivanja radnog tjedna koristili uglavnom radnici u fizički zahtjevnijim zanimanjima, a tamo baš i nema puno mladih radnika koji bi mogli uskočiti kao popuna. Vjerojatno bi, kao drugi dio te mjere, bio povećani zahtjev za uvoznom radne snage”, kaže Danijel Nestić, predstojnik Odjela za tržište rada zagrebačkog Ekonomskog instituta.
A baš to je, kako se čini, već itekako uzelo maha u Hrvatskoj. Istovremeno, na osmosatno radno vrijeme može se gledati i kao na relikt prošlosti. “Različite automatizacije, drugi uvjeti rada, rezultirali su povećanjem produktivnosti, međutim taj osmosatni radni dan je ostao isti kao i prije sto godina. Tako da mislim da tu itekako ima prostora za promjene”, kaže Jelena Ostojić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Kako stvari sad stoje, u Europskoj uniji najviše rade Grci, Rumunji i Bugari, svi u prosjeku preko 39 sati tjedno, Hrvatska i Slovenija su malo iza s 38 sati tjedno, kao i Mađarska, dok se u Zapadnoj Europi radi osjetno manje, recimo Francuzi su već godinama na 35 sati, kao i Nijemci, dok najmanje rade Nizozemci samo 32 i pol sata. I većina istraživanja pokazuju da skraćeni radni tjedan ima pozitivne efekte.
Gdje je Hrvatska?
“U najvećem broju slučajeva radnici postaju s jedne strane produktivniji i učinkovitiji, ali i motiviraniji i zadovoljni poslom. Fluktuacija, odnosno njihova spremnost da daju otkaz i potraže novog poslodavca padne”, kaže Alen Mrvac s portala MojPosao.
Netko bi se možda začudio da su Nizozemci koji već rade praktički dan kraće od nas, plaćeni tri puta više. “Čini se kontraintuitivno da Grčka i južne zemlje, Hrvatska među njima, ima duži radni tjedan nego bogatije zapadnoeuropske zemlje, ali upravo o tome se radi. Mi imamo aspiracije prema određenom životnom standardu, i to ako ne možemo postići svojom proizvodnošću, to postižemo dužim radnim tjednom”, ističe Danijel Nestić.
Ipak, s digitalnom revolucijom i umjetnom inteligencijom skraćivanje radnog tjedna može se očekivati posvuda što, barem prema dosadašnjim iskustvima, ne mora značiti problem za poslodavce. “Neki modeli u zemljama Europe već postoje gdje se smanjio radni tjedan, a plaće se nije diralo, ostala je u cijelosti ista kao i prije, što je potkrijepljeno time da produktivnost ustvari ne opada. Zadovoljni i odmorniji radnici i radnice vjerojatno lakše doprinose poslu”, zaključuje Jelena Ostojić.
Iz našeg Ministarstva rada kratko su nam rekli da im dosad nije došla niti jedna inicijativa o ovoj temi. Tako će sjeverni susjedi i u ovom slučaju očito opet napraviti iskorak prije nas, piše Net.hr.
