Možda je to zbog neodlučnosti vladajućih da korištenje ustaškog pozdrava kazne, možda zato jer su to čuli i u Saboru, možda je zbog Thompsona, a možda iz inata, ali baš oko ‘Za dom spremni’, Hrvatska se podijelila. Više u video prilogu!
Kad u mnoštvu od nekoliko stotina tisuća ljudi ponese atmosfera, pa se među njima nađe i potpredsjednik Vlade… Nakon Thompsonova koncerta na Hipodromu, gdje je s pozornice izgovorio “za dom”, a publika uzvratila, Ivana Anušića su u RTL-ovom programu pitali je li i on odgovorio “spremni”. “Tako je, pola milijuna nas je odgovorilo da smo ‘spremni'”, izjavio je otvoreno, javlja RTL.
Potom i premijer zauzima stav u istom smjeru. “Nema nikakve cenzure pjesme koja postoji već 35 godina, koja je bila budnica u Domovinskom ratu i koja je hrvatskim braniteljima u tom trenutku značila puno”, rekao je Andrej Plenković još sredinom kolovoza o pjesmi “Bojna Čavoglave”. Uslijedilo je i ponavljanje pozdrava na jučerašnjem braniteljskom prosvjedu protiv festivala u Šibeniku. Hoće li policija pokrenuti prekršajne postupke, ili će sve ostati bez posljedica kao u Saboru, kada je Miro Bulj s govornice pozdravio “za dom spremni”, ostaje vidjeti.
Stoga i ne iznenađuju rezultati ankete prema kojoj 35 posto građana sve to doživljava kao domoljubni zanos. No, petina ispitanih uvjerena je da zemlja posljednjih godina klizi u novu ustašizaciju, uz potporu vlasti i dijela Crkve, dok nešto više od 18 posto smatra da sve ide upravo u tom smjeru.
Dvostruki kriteriji
Marko Skejo je na prekršajnom sudu oslobođen odgovornosti za uzvikivanje “za dom spremni”, a obrazloženje se temeljilo na preporukama Vijeća za suočavanje s prošlošću. No, Krešimir Macan, tada savjetnik Vlade koja je osnovala Vijeće, podsjeća kako se ono jasno očitovalo o tom pozdravu.
“Ne bi uopće bilo slučaja ‘Skejo’ jer bi bio zabranjen, jer bi to morala biti komemoracija odobrena od Ministarstva, a nekakvo njegovo divljanje. A za ‘Čavoglave’ je pitanje što bi se u takvoj atmosferi odlučilo, da možda nije primjereno da se napravi iznimka. Jer ta iznimka tada uopće nije bila razmatrana. S toleriranjem iznimke za HOS, stvorila se i iznimka za ‘Čavoglave'”, objašnjava Macan.
U praksi, pozdrav nosi dvostruka značenja – premda ga je i Franjo Tuđman jasno odbacivao. Tako 31,5 posto građana smatra da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, još 14 posto ga vidi kao legitiman izraz koji je postojao u povijesti. Četvrtina ispitanih vjeruje da je riječ o ustaškom pokliču uz koji su vezani zločini, dok ga 20 posto doživljava kao alat za ustašizaciju. Dakle, društvo je podijeljeno gotovo pola-pola.
Povjesničar Tvrtko Jakovina pritom naglašava: “Riječ je nedvojbeno, samo i isključivo o ustaškom pozdravu, pozdravu koji je trebao podsjećati na nacistički ‘sieg heil’, takvog ga svi poznaju i tu nema nikakve dvostruke konotacije. Oni koji su ga uveli u Hrvatsku 90-ih godina su željeli da podsjeća na ustaški pozdrav iz 40-ih godina, i o tome su javno govorili.”
Ne treba zaboraviti da su sve odluke i naredbe režima NDH – od dodjele odlikovanja do popisa za logore – završavale upravo tim pozdravom. Prema anketama, 36 posto građana smatra da bi ga trebalo tretirati kao kazneno djelo, 16 posto bi ga sankcioniralo prekršajno uz određene iznimke, dok 38 posto drži da zabrane ne treba biti. Drugim riječima, većina građana po tom pitanju stoji uz stav najviših pravnih institucija.
Sud pravnika
Aleksandar Maršavelski s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu podsjeća da je “Ustavni sud u svim svojim odlukama, koje su se odnosile na pozdrav ‘za dom spremni’, jasno utvrdio da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom i da je stoga neprihvatljiv. Isto je potvrdio i Europski sud za ljudska prava u predmetu ‘Šimunić’. Dakle, legitimno je kažnjavanje tog pozdrava jer se njime potiče rasna, nacionalna i etnička mržnja.”
No, problem nastaje u političkoj sferi. Kada je SDP najavio izmjene Kaznenog zakona zbog neprocesuiranja ustaškog pokliča, s desne strane stigao je već poznat prigovor. “Baš me zanima jesu li zato da se zabrani i petokraka, Tito i ostali”, poručio je Mostov Božo Petrov.
Povjesničar Tvrtko Jakovina ističe da rasprava ne bi smjela biti postavljena na taj način: “Mi u ovom društvu ne vodimo raspravu između ustaša i partizana. Mi vodimo raspravu između onih koji se zalažu za fašizam i antifašizam, u različitim stupnjevima i nijansama, ali to je prava razlika. Ako to tako postavite, onda nema rasprave o Titu, niti ima rasprave o Heinekenu, niti o zvijezdi koja je simbol pet prstiju na ruci, i u tom smislu radnički simbol. Po europskim odredbama on ne može biti na jednoznačan način smatran negativnim, kao što to mogu biti nacistički ili ustaški simboli.”
Jakovina podsjeća da bi, primjerice, osoba koja bi danas u Njemačkoj s uzdignutom desnicom pozdravila ispred Brandenburških vrata bila odmah sankcionirana – kaznom u visini barem mjesečne plaće, minimalno tisuću eura, a mogla bi dobiti i zatvorsku kaznu do tri godine.
U Hrvatskoj je do sada najpoznatiji slučaj kažnjavanja zbog ustaškog pozdrava onaj Joea Šimunića, koji ga je 2016. uzviknuo na maksimirskom stadionu. Tada mu je sud odredio novčanu kaznu od 25 tisuća kuna. Danas bi se, međutim, vjerojatno i u tom slučaju tražile različite interpretacije, piše Net.hr.
