Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je za RTL o sigurnosnim izazovima koji čekaju policiju ove jeseni – od migrantskih kretanja i stranih radnika, preko europske regulative poznate kao Chat Control, pa sve do afričke svinjske kuge
Na hrvatskim ulicama sve je više kokaina! Zavoda za javno zdravstvo otkrilo je da se miješa s lijekom za svinje i ovce što je jako opasno za ljude.
O ovoj, ali i drugim temama pred izazovnu policijsku jesen reporterka RTL-a Ivana Ivanda Rožić razgovarala je s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem.
Što kažu vaše statistike? Kako se policija bori protiv droge?
Vrlo intenzivno i ove godine imamo dosta rezultata. Bilježimo porast otkrivanja – negdje 12 posto više otkrivenih prodavača, slučajeva i proizvodnje nego prošle godine. Ukupno oko 6800 zapljena. Hrvatska policija radi ogroman posao. Ono što je bitno znati jest da ne možemo sami, s obzirom na to da se suočavamo s međunarodnim kartelima, pa smo u intenzivnoj komunikaciji s Europolom i američkom DEA-om i slobodno mogu reći da smo njihovi glavni partneri u ovom dijelu Europe, a to se vidi i po rezultatima.
Uz borbu protiv zlouporabe droge, policiju čeka izazovna jesen. Vidjeli smo da se iz Austrije deportiraju migranti. Koliko ih je do sada stiglo i kakva je situacija?
Ove godine deportirano je oko 1047 migranata u Hrvatsku, ali iz Hrvatske smo deportirali više od 6600 ilegalnih migranata u zemlje iz kojih su došli ili u susjedne zemlje kroz sustav readmisija.
Odnosi li se to na ljude koji su se zatekli u Hrvatskoj ili na one koji su odvraćeni tijekom pokušaja prelaska granice?
Na granici sprječavamo ilegalni prelazak. Oni koji prođu mogu tražiti međunarodnu zaštitu i onda ih stavljamo u postupak u kojem izražavaju namjeru za podnošenje zahtjeva, a zatim azil. Međutim, velika većina njih u tom razdoblju kad imaju pravo na slobodu kretanja napusti Hrvatsku, odu dalje. Onda ih te zemlje detektiraju, ali to su vrlo mali brojevi. Nama nitko ne može vratiti nekoga ako se mi s tim ne složimo.
Znamo li koji točno ljudi dolaze, kojeg su profila?
Mi sve to znamo i na temelju toga neke prihvaćamo, a neke ne.
Prihvaćamo li ljude koji imaju kaznena djela?
Ne, takve ljude ne prihvaćamo. Ovi koji se vraćaju nisu ljudi koji imaju kaznena djela.
Što ako Austrija ili Njemačka vrati nekoga s kaznenim djelom?
Svi oni koji nam se vraćaju imaju svoja prava, međutim mi ih gledamo drugačije. Oni su nama u jednom trenutku izrazili namjeru za međunarodnom zaštitom i zapravo izbjegli postupak utvrđivanja ispunjavaju li uvjete, pa su otišli iz Hrvatske. Dobar dio tih ljudi završio je deportiran i iz Hrvatske.
Ako nam vrate nekoga tko ima kazneno djelo, gdje on završava?
Imamo određene sumnje na neke pojedince. Danas u Hrvatskoj imate 546 ljudi u prihvatnim centrima i njih 20 koji su detektirani kao sigurnosno zanimljivi.
Gdje se oni nalaze?
U Ježevu, Tovarniku, Trilju. To je mali broj ljudi, oni su zapravo u detenciji. Ondje su dok postoji interes sigurnosnih službi Hrvatske da budu tu, kako bismo od njih dobili informacije koje su nam bitne.
S obzirom na to da moramo po Dublinskom sporazumu, kad gledate godinu dana unatrag, je li bila greška što smo ih registrirali ovdje?
Ne može biti greška ako provodite zakon. Ono što je bitno – mi nikad nismo imali više od 600 ili 700 ljudi koji su jednu noć ili više proveli u Hrvatskoj. U svakom trenutku od samog početka Hrvatska je jedna od zemalja koja je 24 sata sa svim svojim institucijama uključena u sve što se događa.
Drže li se sve države Dublinskog sporazuma?
Neke se više drže, neke manje. Neke države su pozivale migrante i sad imaju zakonski problem što s njima. Njihova zakonodavstva su takva da migranti mogu do beskraja crpiti i pozivati se na svoja prava. I onda nemaju pravne osnove da ih pošalju odakle su došli. Govorim o ilegalnim migrantima.
Desnica vas i policiju puno osuđuje zbog tajnih letova?
Nema tajnih letova. Svaka zračna luka ima letove koji su komercijalni i to su oni koje vidite. Ovi takozvani letovi generalne avijacije, odnosno privatni charter letovi, nigdje se ne objavljuju. Oni su uglavnom vezani uz charter letove zbog toga što njih desetak, ako se Hrvatska složi, ide na charter let i njih je puno jednostavnije prebaciti. Ako idete preko komercijalnih kompanija, onda za svakoga morate osigurati dva pratitelja. Ministarstvo svaka tri mjeseca daje popis svih koji su vraćeni iz drugih zemalja EU-a.
Što se tiče desnice, oni uporno žele prekopirati ono što se događa u Europi. Ne kažem da puno zemalja u Europi nema problem s ilegalnim migrantima i azilantima. Mi nismo otkrili toplu vodu, ali smo od početka postavili sustav koji nas je sačuvao i koji jamči sigurnost Hrvatske. U svakom trenutku znamo što radimo, i kad bi išta izašlo iz okvira kojeg smo sami odredili, reagirali bismo drukčije.
Što je s uredbom o stranim radnicima?
Zakon smo donijeli u ožujku i već daje velike rezultate, ali to je druga kategorija. Europa potiče zakonite migracije, bilo da se radi o stranoj radnoj snazi ili svima koji putuju i trebaju ispunjavati zakon.
Oni su legalni, ali trebaju li, po vama, znati hrvatski jezik? Hoće li se to staviti u zakon da bude jasno?
To će biti. I sada je postojala mogućnost – poslodavcima je ponuđeno više od 10 tisuća vaučera da uče te ljude hrvatskom jeziku jer je to dobro i za njih i za hrvatske građane. U konačnici to su bolji radnici kada se na taj način integriraju u društvo. Međutim, oni to nisu koristili i sada ćemo ih izmjenama zakona natjerati da to koriste.
Koliko je agencija kažnjeno zbog stranih radnika?
Od 15. ožujka, kada je zakon stupio na snagu, utvrdili smo više od 8000 nepravilnosti, više od 5500 prekršajnih prijava i 200 falsificiranih dokumenata. Postoji jedna siva zona na koju nismo računali, a koju su neki poslodavci koristili kako bi “lovili u mutnom”. Ali tome ćemo stati na kraj.
Hoće li hrvatski jezik biti obavezan? Građani kažu da se osjećaju kao građani drugog reda.
Hoće. Svi će morati imati barem osnove. Mi smo to omogućili. Netko ne želi motivirati svoje radnike da uče hrvatski jezik jer ih valjda želi što više angažirati kako bi što više zaradio.
Hrvatska je podržala Chat Control. Oko toga je bilo puno prijepora. Znači li to masovni nadzor, hoće li se čitati poruke?
Hrvatski sabor je to podržao. Čak vidim i neke članove oporbe – predsjednika SDP-a, koji je protiv toga, a bio je na čelu odbora koji je jednoglasno podržao da se ide u tom smjeru. Nakon covida eruptiralo je seksualno iskorištavanje djece na internetu i Europa to želi regulirati. Policija već sada dobiva oko 10 tisuća prijava na godišnjoj razini s platformi, od čega se pokrene oko 500 kaznenih postupaka. Ako se ne postigne nekakav dogovor, postoji realna opasnost da u travnju sljedeće godine ostanemo slijepi.
Može li se to zloupotrijebiti za masovni nadzor?
U ovom trenutku država to niti može niti kontrolira. Kada bi se ova uredba i usvojila, opet tu nema države. Zamišljen je europski centar u koji bi se slijevale informacije iz Mete i Googla. Oni bi kroz algoritme vršili filtraciju i onda bi podatke, ovisno o tome gdje su nastali, slali policijama tih zemalja. Dosta je napada u javnom prostoru koji su neutemeljeni. Nama je jedini interes da nam netko dostavi podatak da postoji seksualno uznemiravanje djece kako bi policija to procesuirala.
Što se tiče afričke svinjske kuge, kakvu će ulogu imati policija?
Policija će biti na kontrolnim punktovima, na prometnicama gdje bi se provjeravalo prevozi li netko svinje ili meso, pojačan će biti nadzor granice i pružat će podršku veterinarskim službama koje su ključne. Civilna zaštita će se angažirati kada i ako bude proces animalne asanacije, piše Net.hr.
