U županiji su tri su osobe imale groznicu Zapadnog Nila tijekom prošle godine, navodi se u županijskom Zavodu za javno zdravstvo
Bolest Zapadnog Nila ponovno je zabilježena u Koprivničko-križevačkoj županiji. U koprivničku Opću bolnicu primljen je pacijent sa srednje teškim simptomima upale mozga i moždanih ovojnica te je smješten na odjelu za zarazne bolesti.
Kako piše Danica.hr, uzrok zaraze bio je ubod komarca koji prenosi virus. Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, prošle je godine troje ljudi u toj županiji imalo groznicu Zapadnog Nila.
“Važno je provoditi preventivnu dezinsekciju i građane redovito upozoravati na značaj mjera koje sprječavaju razmnožavanje komaraca u njihovoj okolini”, poručuju iz Zavoda.
Porast oboljelih početkom mjeseca zabilježen je i u susjednoj Srbiji. U Europskoj uniji do sada su potvrđeni slučajevi u Grčkoj, Italiji, Rumunjskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Albaniji.
Simptomi bolesti
Europa se ove godine suočava s rekordnim brojem zaraženih bolestima koje prenose komarci, među kojima su čikungunja i virus Zapadnog Nila, izvijestila je europska agencija za zdravlje. ECDC preporučuje stanovnicima pogođenih područja da se zaštite repelentima, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica te korištenjem zaštitnih mreža protiv komaraca.
Groznica Zapadnog Nila u većini slučajeva prolazi bez težih posljedica, no kod dijela oboljelih može izazvati upalu moždanih ovojnica i živčanog sustava. Virus se na ljude i druge sisavce prenosi ubodom zaraženog komarca, ali nije moguć prijenos s osobe na osobu.
Simptome, poput povišene temperature, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, osipa, oticanja limfnih čvorova, povraćanja, proljeva i osjetljivosti na svjetlo, razvije 20 do 30 posto oboljelih. Tegobe obično traju nekoliko dana i povuku se. Teži oblici bolesti, poput meningitisa, encefalitisa ili rijetke akutne mlohava kljenuti, javljaju se kod manje od jedan posto zaraženih.
Starije osobe i kronični bolesnici, primjerice oni s dijabetesom, hipertenzijom ili bubrežnim bolestima, kao i imunosuprimirani pacijenti, podložniji su težim komplikacijama. Zato je ključna prevencija – uništavanje legla komaraca, kao i osobna zaštita.
To znači uklanjanje stajaće vode iz okoliša – s balkona, terasa, okućnica – poput one u lončanicama, kantama, vazama, bačvama, odbačenim predmetima ili igračkama. Komarci koji prenose virus najaktivniji su u sumrak, zoru i noću, upozoravaju iz Zavoda, prenosi Net.hr.
