Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ove godine bilo je 70 mjesta osigurano za studente koji žele predavati fiziku, no popunjeno je tek 13 mjesta
Na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu ove je godine ponuđeno 70 mjesta za studente zainteresirane za nastavnički smjer fizike, no upisalo ih se tek 13. Podaci pokazuju jasan trend – mladi izbjegavaju nastavničke studije i radije biraju istraživačke ili inženjerske programe koji nude bolju zaradu i šire mogućnosti zapošljavanja.
„Sa istraživačkim smjerom se može više zaraditi i imati bolju perspektivu za posao, a mogućnosti nakon završetka studija su brojnije,“ ističe Marko Kolovrat, student istraživačkog smjera fizike na PMF-u. Slična je situacija i na nastavničkom smjeru matematike: od predviđenih 70 mjesta popunjeno je 55, dok ih je 15 ostalo prazno. „Faks je možda pretežak za nekoga tko će na kraju raditi kao nastavnik. Netko tko skupi toliko znanja može naći puno bolje plaćeni posao,“ objašnjava Josip Matanić, student inženjerskog smjera matematike.
Problemi u školama
Dekan PMF-a, Mirko Planinić, navodi više razloga za manjak interesa za nastavničke smjerove: „Velik je pritisak od roditelja, velik je pritisak od učenika, premalo mogućnosti za napredak, a oprema u kabinetima nije adekvatna. Sve su to elementi koji pokazuju da li se cijeni ili ne cijeni ovo zanimanje.“
Podaci Ministarstva obrazovanja za lipanj 2025. otkrivaju ozbiljnost problema – u srednjim školama radi 15 nestručnih profesora fizike i 27 matematike, dok u osnovnim školama predaje 62 nestručna učitelja fizike i 71 matematike. Ukupno 175 osoba poučava predmete izvan svoje struke.
„Pokušavamo na sve načine dovesti nekoga u razred, pa se može dogoditi da rade umirovljenici ili osobe koje su završile neke srodne fakultete,“ objašnjava Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Primjer iz prakse je zagrebačka OŠ Jure Kaštelana, gdje je učiteljica fizike i informatike na bolovanju, dok je druga kolegica otišla zbog bolje ponude. „Djeca nisu ni na koji način oštećena, oni uredno slušaju sav program i savladavaju ishode učenja, ali taj akademski stupanj jednostavno nije adekvatan za radno mjesto,“ kaže ravnatelj Krešimir Supanc.
Slične izazove imao je i MIOC, najpoznatija STEM gimnazija u Zagrebu. „Ovog ljeta sam morao pronaći 11 novih nastavnika i nastavnica kako bih upotpunio kolektiv, jer su kolege odlazile u mirovinu ili bile na bolovanju,“ ističe ravnatelj XV. gimnazije Nikola Dmitrović.
Kao mjeru poticaja Ministarstvo obrazovanja nudi stipendije od 600 eura studentima nastavničkih STEM programa. Ove akademske godine dodijeljene su 503 stipendije, no to, očito, nije dovoljno. „Znamo da nam godišnje nedostaje oko 50 profesora fizike, a upisujemo samo 13–14 studenata, što je nedovoljno za potrebe škola,“ naglašava dekan Planinić,a prenosi Danas.hr.
Nastavnici upozoravaju da su im nužni bolji uvjeti rada i veće plaće. No ključno pitanje i dalje ostaje – tko će u budućnosti predavati najvažnije predmete?
