U Hrvatskoj više od milijun ljudi baca hranu, a prema podacima Ministarstva poljoprivrede godišnje se baci gotovo 300 tisuća tona. To znači da prosječan stanovnik Hrvatske izbaci oko 71 kilogram hrane svake godine, a najveći dio otpada nastaje upravo u kućanstvima.
“Mnogi ne razumiju razliku između upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do. Zbog toga nastaju najčešće velike količine otpada u kućanstvu. Ako piše upotrijebiti do znači da se može konzumirati i nakon tog datuma a ako piše samo datum – znači da je to krajnji rok”, objašnjava Martina Šuljić, profesorica u III. ekonomskoj školi u Zagrebu. Kao dodatne razloge navodi se i pretjerana kupnja. Savjetuje se izbjegavati velika pakiranja, a višak se može produžiti zamrzavanjem, spremanjem u hladnjak ili podgrijavanjem.
Svoj doprinos otpadu daju i restorani, no praksa prodaje ostataka iz dnevne ponude po sniženim cijenama pred kraj dana pokazala se učinkovitom metodom smanjivanja viškova.
Osim toga, hrana koja je još uvijek ispravna može se donirati. Ministarstvo poljoprivrede navodi da je u protekle dvije godine donirano gotovo 2 tisuće tona hrane godišnje, što je rast od 20 posto u odnosu na ranije.
“U sklopu nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izdvojili smo preko 4 milijuna eura za ovu akciju, odnosno širok spektar aktivnosti koji je usmjeren u sprječavanje nastanka otpada od hrane”, ističe Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Plan je da se u sljedeće tri godine količina bačene hrane u Hrvatskoj smanji za 30 posto. Više o ovoj temi provjerite u video prilogu kojeg prenosi Danas.hr.
