Kako se živjelo prije dva desetljeća – bolje ili lošije nego danas? Ako je suditi prema računu iz tog doba, točnije iz ožujka 2003., kava je sada čak 385 posto skuplja, kiselo vrhnje 216, a ajvar plaćamo 115 posto više. A kakve su tada bile plaće?
Za 14 proizvoda – 100 kuna! Možda vam se čini nevjerojatno, ali tako je izgledala kupovina prije 22 godine. Na stara vremena podsjetio nas je račun iz 2003. godine o kojem ovih dana pričaju svi na Internetu, piše Net.hr.
Marmelada, kava, margarin, kiselo vrhnje, čaj, svježi sir… RTL je odlučio provjeriti koliko danas koštaju ove namirnice.
Najveće povećanje je kod kave
Od 14 proizvoda koji su bili na računu, u trgovini su RTL-ovci uspjeli pronaći samo četiri identična proizvoda – i već su potrošili cijeli iznos računa iz 2003. godine.
“Kupili smo ajvar koji je u međuvremenu dobio na cijeni, ali izgubio na težini. Naime, 2003. za 720 grama plaćali smo euro i 85 centi, danas je on 30 grama lakši i prodaje za gotovo 4 eura.
Najveće povećanje je kod kave. 250 grama plaćali smo 7 i pol kuna, dakle 1 euro, danas ta ista kava, istog proizvođača košta pet puta više, dakle 5 eura i 9 centi.”, saznal su reporteri.
Ova poskupljenja ne čude Zagrepčanku Marinu Pepelnjak koja vodi detaljnu evidenciju svega što je kupila.
“Kruh, vlažne maramice, toaletni papir – ono što se najviše svakodnevno koristi u kućanstvu tu su cijene drastično poskupjele“, tvrdi.
U vrijeme kad je ovaj račun nastao svijet se bavio epidemijom SARS-a, Balkan novoosnovanim Haškim sudom, premijer je bio Ivo Sanader. Stopa PDV-a iznosila je 22 posto, a plaća kao današnja mirovina.
Plaće 2 do 3 puta manje nego u Njemačkoj
Te 2003. u ožujku prosječna smo zarađivali nešto više od 500 eura, u istom mjesecu ove godine gotovo tri puta više – odnosno 1448 eura.
“Ako gledate GDP per capita 2003. i 2025. – on je veći danas nego što je bio prije 20 godina i stoga biste morali zaključiti da mi generalno govoreći bolje živimo, na boljem standardu, ali kad uđete u mikro analitiku onda vas se upozorava da morate biti puno oprezniji u donošenju konačnih ocjena i zaključaka.“, kaže Luka Brkić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju, za RTL.
Iako je financijska slika današnje Hrvatske naizgled bolja nego prije dva desetljeća, stručnjaci pozivaju na oprez. Brojke, kažu, znaju zavarati.
„Vi kada pogledate prosječne plaće u Hrvatskoj u odnosu na usporedive zemlje Europske unije, onda ćete vidjeti da su naše plaće 2 do 3 puta manje, nego što su u Njemačkoj, Nizozemsku da ne spominjem. Tako gledano, jaz koji je prije bio kao da se ne smanjuje.“, objašnjava Brkić.
Oni koji žive od prosječne plaće to osjećaju svaki dan – i u trgovini, i kod kuće, i u planiranju obroka.
„Moraš se nečeg uvijek odreći. Nešto ćeš ostaviti, uzet ćeš nešto drugo. U današnje vrijeme s prosječnom plaćom meni je previše stresno odlaziti u dućan i razmišljati što ćemo mi taj dan kupiti.“, tuži se gospođa Pepelnjak. Osim kućnih budžeta, pod pritiskom su i poslovni, upozoravaju iz HUP-a.
„Moramo znati da rast plaća i rast troškova djeluje prociklički i inflatorno. U uvjetima u kojima rastu svi troškovi – i energije, roba, troškova rada normalno da to sve utječe i na finalnu cijenu proizvoda.“, tvrdi Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca
Cijenu koju – svi plaćamo. Račun iz 2003. jasno pokazuje koliko su se stvari promijenile, piše Net.hr.
