Hrvatska vlada usvojila je Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030. godine, kojim se definira pet glavnih strateških ciljeva u borbi protiv nezakonitih migracija. Ciljevi uključuju jačanje nadzora granica, učinkovitiji sustav azila, poticanje zakonitih dolazaka, bolju integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom te intenzivniju suradnju sa zemljama izvan Europske unije.
Plan naglašava potrebu za uspostavom otpornog, humanog i učinkovitog sustava upravljanja migracijama, koji će istodobno čuvati nacionalnu sigurnost i poštovati temeljna ljudska prava.
Održivo upravljanje i sigurnosni izazovi
Nezakonite migracije u dokumentu se opisuju kao složen društveni i sigurnosni problem koji zahtijeva koordinirano djelovanje svih država članica EU-a. Posebno su izložene zemlje koje čuvaju vanjske granice Unije, među njima i Hrvatska, koja se nalazi na zapadno-balkanskoj migrantskoj ruti.
Prema podacima Frontexa, u Europsku uniju je 2024. godine ušlo oko 239.000 nezakonitih migranata, što je 38 posto manje nego godinu ranije. Zapadno-balkanskom rutom zabilježeno je 21.520 ulazaka, čak 78 posto manje nego u 2023.
Procjenjuje se da krijumčarenje migranata kriminalnim skupinama godišnje donosi između 4,7 i 6 milijardi eura, dok je od 2016. godine više od 28.000 migranata izgubilo život pokušavajući prijeći granice. Plan upozorava da se problem krijumčarenja sve češće odvija i u digitalnom prostoru – putem internetskih oglasa, kriptovaluta i lažnih dokumenata.
Hrvatska ojačala granice i suradnju
Hrvatska je, kao zemlja na vanjskoj granici EU-a, ojačala nadzorne kapacitete i rasporedila dodatne resurse kako bi pojačala kontrolu kretanja na granicama prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Dokument naglašava važnost prekogranične razmjene informacija s državama članicama i trećim zemljama, zbog opasnosti koju predstavljaju organizirane kriminalne mreže i njihova moguća povezanost s terorističkim strukturama.
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je, kroz sustavnu suradnju s Europolom, ostvarila zapažene rezultate u razbijanju krijumčarskih lanaca. U tom kontekstu Hrvatska predvodi operativnu radnu skupinu “ZeBRa” (Zapadno-Balkanska ruta), pokrenutu na inicijativu Ministarstva unutarnjih poslova. Skupina okuplja Sloveniju, BiH, Njemačku, Francusku, Rumunjsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, a cilj joj je ubrzati razmjenu i analizu podataka o krijumčarima ljudi.
Pad broja ilegalnih prelazaka
Statistike pokazuju znatan pad nezakonitih ulazaka u Hrvatsku. U 2023. godini zabilježeno je gotovo 70.000 nezakonitih prelazaka, dok je prošle godine taj broj pao na 29.294, što predstavlja smanjenje od 58 posto. Trend se nastavio i 2025. – u prvih pet mjeseci evidentirano je svega 4.761 nezakoniti prelazak.
Iako su rezultati ohrabrujući, Plan upozorava da pritisak na hrvatske granice i dalje postoji, osobito na središnjem dijelu granice s BiH, gdje migranti najčešće prelaze pješice, koristeći se navigacijskim aplikacijama ili čamcima preko Save.
Suvremeni alati i europska usklađenost
Hrvatska policija sve više koristi naprednu tehnologiju za detekciju kretanja uz granične crte te koordinira aktivnosti putem posebne radne skupine koja se bavi suzbijanjem krijumčarenja.
U Planu se ističe potreba za većom usklađenošću unutar EU-a i snažnijom koordinacijom s agencijama poput Frontexa i Europola. Naglašava se i važnost uključivanja susjednih trećih zemalja u europske i regionalne inicijative, kako bi se osigurao bolji nadzor nad migrantskim rutama i povećalo zajedničko razumijevanje sigurnosne situacije, piše Net.hr.
