Sustav uzbunjivanja zbog opasne hrane u Hrvatskoj sve češće zvoni. Dio proizvođača kobasica i kulena prelaze granice dozvoljenih bakterija u proizvodima
Hrvati ih obožavaju, no Državni inspektorat sve ih češće povlači s polica zbog prisutnosti opasnih bakterija. Riječ je o suhomesnatim delicijama poput kobasica, češnjovki, kulena i hrenovki. Postavlja se pitanje – što se događa na tržištu mesnih proizvoda?
Bilo da se peku na roštilju ili šire miris iz kuhinje, upravo su kobasice, kulenove seke, hrenovke i češnjovke među najomiljenijim jelima brojnih Hrvata.
“Češnjovke, krvavice, meso iz banjice – eto, to najviše tak da – super je”, kaže Ankica iz Zagreba. Ivan, pak, priznaje da je ranije češće jeo suhomesnate proizvode, ali “u posljednje vrijeme ne jede ni malo suhomesnatih proizvoda, ali da je prije puno više”.
Svaki četvrti Hrvat jede meso svaki dan
Ipak, mnogi se teško odriču suhomesnatih proizvoda. Prema istraživanju portala Ja trgovac i agencije Hendal, svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno konzumira meso. Gotovo svaki peti redovito jede kobasice, dok kulen jede svaki dvadeseti. Da potražnja raste, potvrđuju i mesari.
“Kad zahladi onda se više kupuju kobasice i za narezati i za kuhati, a kupci su raznoliki od mladih do starih”, ističe Petar Vlahović, vlasnik mesnice.
No, sustav za upozoravanje na opasnu hranu u Hrvatskoj sve češće bilježi uzbune. Pojedini proizvođači kobasica i kulena prelaze dopuštene granice bakterijske kontaminacije. U posljednje tri godine, Državni inspektorat zabilježio je 36 slučajeva u kojima su proizvodi bili zaraženi bakterijama poput listerije ili salmonele – koje mogu predstavljati ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje.
Ozbiljni patogen uzrokuje smrtnost
„Kada govorimo o bakteriji listeria monocytogenes, riječ je o ozbiljnom patogenu koji može imati stopu smrtnosti oko 20 posto. Dakle, to je prilično visoka smrtnost – slikovito rečeno, jedna od pet osoba koja oboli od listerioze mogla bi imati negativan ishod“, objašnjava Zdenko Mlinar, voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ-a dr. Andrija Štampar.
Iz Zavoda poručuju da se s tržišta jednako povlače i industrijski i domaći proizvodi, jer svi mogu biti zaraženi ako se s hranom ne rukuje na odgovarajući način.
„Mi imamo vlastitu proizvodnju i klaonicu, veterinara koji nadzire proces klanja te redovito uzorkujemo proizvode prema HASAP protokolu, što podrazumijeva i provjeru ispravnosti proizvoda“, ističe mesar Vlahović.
Izvor zaraze, kažu stručnjaci, može biti sam radnik koji rukuje mesom, kontaminirano meso ili prostor u kojem se proizvodi pripremaju.
Neki prešli na piletinu
„Naravno da me zabrinjava, ali kad kupujem privatno, znam kod koga uzimam – od provjerenih proizvođača“, kaže Nina iz Zagreba, dok Mirsad dodaje: „Otkako su to objavili, više ne jedemo. Sad jedemo uglavnom piletinu.“
Proizvođačima koji na tržište plasiraju hranu štetnu za zdravlje prijete visoke novčane kazne.
„Za pravne osobe kazne se kreću od 6.600 do 13.280 eura, dok su za obrtnike nešto manje i iznose između 2.650 i 3.980 eura“, pojašnjava Kristina Vuljanić, voditeljica Službe u sektoru sanitarne inspekcije Državnog inspektorata.
Još stroži propisi očekuju proizvođače i trgovačke lance. Europska agencija za sigurnost hrane najavila je dodatno pooštravanje mjera, pa od 1. srpnja iduće godine suhomesnati proizvodi više neće smjeti sadržavati ni – trag bakterija, prenosi Danas.hr.
