Zbog inflacije, visokih troškova života i stanarine, dobro im je došao dodatan posao
Kako bi spojili kraj s krajem, svaki peti Hrvat radi dva posla, pokazuje to najnovije istraživanje. I to uglavnom ne zbog toga kako bi živjeli luksuzno nego – preživjeli.
Stjepan se nakon odrađene smjene žuri na – drugi posao – gdje isto kuha.
“Otišao sam na Facebook, utipkao u grupu i vidio sam da jedan restoran traži ispomoć, takozvane fuš radnike i javio sam se i otišao sam prvi puta, drugi puta i tak, postali smo si super. Onda smo se sprijateljili, pokazao sam se kao dobar radnik i onda je to postalo učestalo i to traje već godinu dana na obostrano zadovoljstvo”, priča kuhar Stjepan Bogdanović za RTL Danas.
I njega i Karmen, koja uz stalan posao povremeno čisti stanove i čuva djecu, “ulovili” smo između poslova. Želje i primanja, kažu, nisu u skladu.
“Prije bih rekla da se radi o potrebi zato što imam u nekom skorijem planu kupiti stan, pa onda zapravo treba štedjeti i stavljati novac sa strane, pa se to onda pokazao kao neki moj primaran cilj sada. Iz toga razloga radim svoj dodatan posao”, govori administratorica Karmen Stipeč.
Plaća više nije dovoljna
Zbog inflacije, visokih troškova života i stanarine, dobro im je došao dodatan posao.
“Plaća je prosjek, dobar prosjek, i sve ovo dodatno onda plaću čini super plaćom”, kaže Stjepan.
Mnoge su stvari sve manje priuštive, a oni s najmanjim plaćama to najviše osjećaju.
“Najčešće se tu radi o ljudima čija su primanja oko tisuću eura ili nešto malo iznad toga. Dakle, u današnje vrijeme kada troškovi života osjetno rastu, ta plaća nam naprosto više nije dovoljna. Čak i ako imamo kućanstvo gdje dvije osobe rade, dvije takve plaće nedovoljne su za dostojanstven život”, ističe Alen Mrvac s portala Moj Posao.
Da prosjek više nije dovoljan, slažu se i poslodavci, a povremeni rad na pola radnog vremena i njima se, kažu, pokazao i pogodan i povoljan.
“Šest, sedam ljudi nam je na puno radno vrijeme zaposleno i uz to imamo šest, sedam, a nekad i po dobrim sezonama i po 10 ljudi koji su honorarni. Ako gledate da ljudi imaju prosječno oko 1500 eura neto plaću, svakom je potrebno još trećina”, smatra vlasnica škole stranih jezika i dopredsjednica Udruge Glas poduzetnika Lana Šiljeg.
Zato je ovakvih ponuda rada na tržištu sve više. Najviše se traži povremeno konobarenje, taksiranje ili fizički poslovi.
“Imam, evo, kolege kuhare koji rade na građevini, imam kolegicu koja je kuharica, a radi na eventima, onda na primjer, imam medicinske sestre koje znaju ići raditi kao konobarice i hostese”, govori Stjepan.
Neki pribjegavaju isplati na crno
Pitanje je imaju li takvi radnici vremena za sebe i kako to izdržavaju.
“Fizički da, mentalno da. Super mi je ekipa, super je sve, super se slažemo, i na primarnom poslu i na ovom drugom, tako da je psihički to vrlo lako, odmah uz to i fizički”, kaže Stjepan.
Karmen dodatni poslovi oduzimaju dosta puno vremena.
“Zapravo, morala sam se odreći dosta nekih svojih aktivnosti u kojima sam prije uživala, kao što su odlasci na treninge, ali znam trenutno što mi je prioritet, pa si to ostavim za neka bolja vremena”, tvrdi.
Istraživanje portala Moj Posao pokazuje i da većina poslodavaca honorarne radnike plaća kroz fakture ili ugovore o djelu, a zbog velikih davanja, kažu sugovornici, neki pribjegavaju isplati na crno, piše Net.hr.
