Kako srušiti Vjesnik i što napraviti na njegovom mjestu u studiju RTL Direkta komentirao je arhitekt Otto Barić
Zagreb se oprašta od jedne od svojih najprepoznatljivijih građevina: Vjesnik će biti srušen. Nakon što su ga tinejdžeri prošlog ponedjeljka zapalili iz dosade, stručnjaci su ovog ponedjeljka zaključili da zgrada više nije sigurna za očuvanje.
Konstrukcija je ozbiljno narušena, pri čemu su donji katovi stradali još više od viših. Nekada najmodernijem zagrebačkom neboderu više nema spasa, jer postoji velika opasnost od urušavanja, osobito u slučaju jačeg vjetra ili potresa. O tome kako će se rušenje izvesti tek se treba odlučiti, no ministar Branko Bačić izjavio je za RTL da se trenutno najviše naginju mogućnosti miniranja.
I tako smo se pozdravili s Vjesnikom?
Da, šteta. Jedna krasna kuća iz jednog arhitektonski jako dobrog razdoblja, šezdesete godine. Puno je dobrih kuća u Zagrebu, a ova je definitivno ispod pozicije na kojoj je bila, taj jedan prostorni repertoar, monolit. Definitivno je bila jako, jako dobra i sad je vrlo brzo neće više biti.
Koliko brzo to može biti? Ministar Bačić kaže da ne može u par tjedana.
Ne može sigurno u par tjedana jer mislim da će par tjedana trebati da se napravi projekt rušenja. Projekt rušenja je vrlo kompleksna, stvar, naročito jer je ta konstrukcija sada trenutačno… Ona je bila na različite načine nelinearno opterećena. Znači, taj požar je negdje jače djelovao, negdje manje. Nisam 100 posto stručnjak za rušenje. Ja sam više za građenje, ali ne bih bio siguran da je da je dinamit, odnosno da je eksploziv najsigurnije rješenje.
Znači, postoje dvije glavne opcije, jedna je dinamit, odnosno miniranje. Druga je mehanička ruka, odnosno kliješta. Vi mislite da je ta druga opcija bolja?
Ja mislim da mi u Hrvatskoj imamo u najmanju ruku jednu tvrtku koja to apsolutno može odraditi, koja je to dokazala. Neki veliki objekti su srušeni nedavno i u Kuparima. Jedan od onih velikih hotela i hotel Marjan na zapadnoj rivi su rušeni mehanički.
S obzirom na to da su neki od stupova slabiji, umjesto da se dogodi kontrolirano urušavanje s eksplozivom, moglo bi se dogoditi suprotno. To se ne želi, da neboder padne na jednu stranu, a ne onu na koju se planira.
Koje su glavne opasnosti miniranja?
Upravo to da dođe do nekontroliranog urušavanja. Bilo je primjera kad su komadi betona letjeli po kilometar-dva. Čak je bio jedan slučaj u Njemačkoj gdje je čovjek poginuo dva kilometra od (mjesta rušenja, op.a.).Tu govorimo o ozbiljnoj količini eksploziva. Za takvu kuću treba sigurno par stotina, ako ne skoro i tona eksploziva da se sruši. Znači, to su onda radijusi od kilometar i dva gdje se svi ljudi iseljavaju. Znači, to je kompletno čišćenje za vrijeme pripreme i samog čina rušenja.
U svakom slučaju, čini se da ćemo još tjednima biti u ovom prometnom kolapsu. Jer, ako neko vrijeme traje da se samo napravi projekt rušenja…
Ja bih rekao da će biti jako dobro ako do Božića bude projekt, a onda ako se krene rušiti… Sigurno je to u najboljem slučaju s eksplozivom možda dva tri tjedna dok se to sve napravi. A ako se ide gristi, onda će biti sigurno dva-tri mjeseca.
Ove okolne zgrade se evakuiraju?
Sigurno, u svakom slučaju.
Postoji li neka opasnost u slučaju rušenja?
Postoji jer dijelovi betona mogu letjeti stotinjak, dvjestotinjak metara bez problema kad se krene s rušenjem.
Sedam je dana otkad je Vjesnik počeo gorjeti. Je li vam nevjerojatno da su djeca slobodno i neometano ušla unutra i radila što su htjela?
Ja bih rekao da je to jedna nevjerojatna nebriga. Moramo biti svjesni toga da je to visoka kuća. To je svaka kuća preko 22 metra, a Vjesnik je visok 67 metara. Ta kuća da nema ni vatro dojave ni sprinklera, a nema jer se u to vrijeme nije radilo sa sprinklerom. Ali uopće koristiti objekt koji ne zadovoljava ni minimalne uvjete protupožarne je sramotno i ja bih rekao gotovo kriminalno. Iz toga svega proizlazi da se vjerojatno tako i nekakva čudna i tužna situacija desila gdje je gotovo poetično da je ta kuća, koja je nastala u poplavi, nestala u plamenu.
Sad je važno pitanje što napraviti na lokaciji Vjesnika. Bi li to trebalo biti nešto što je vezano uz Vjesnik, svojevrsni hommage?
Tu ima čitav niz mogućnosti. Gospodin Bačić je spomenuo natječaj. E sad, da bi se radio natječaj arhitektonski prvo što treba napraviti i što je najvažnije je program. Vaše pitanje je zapravo pitanje programa. Treba reći koja je funkcija tamo primjerena. Da li je to sad neki neki mega trgovački uredski blok, jer tamo se može, s obzirom na to da je jedna parcela i ona ima namjenu K1 po važećem GUP-u. To znači poslovno uredski prostor. A može biti i prostor nekakvog shoppinga ili garaža.
Tamo se može izgraditi otprilike stotinjak tisuća kvadrata, a morat će se raditi natječaj. I to je taj prijepor između grada, odnosno GUP-a i Ministarstva. Međutim, za tu poziciju bi bilo gotovo nemoguće da se nešto… Ili opcija da se vrati da se na neki način napravi jedan faksimil koji bi jedino zadovoljavao sadašnje uvjete, ali bojim se da je faksimil vjerojatno neisplativ jer to sve srušiti pa ponovno izgraditi… Rušenje će to koštati 5,6,10 milijuna eura, ovisno o metodi i o trajanju. Mislim da je ono što je najvažnije i što je trebalo već napraviti je skinut fasadu jer onda nestaje jedan od glavnih izvora opasnosti, a to je trenutačno udar vjetra. Ako dođe velika oluja i udar vjetra krene gibati kuću, ona se nekontrolirano ruši. Fasadu je trebalo maknuti odmah drugi dan nakon što su se vatrogasci maknuli, prenosi Danas.hr.
