Prošlo je 13 godina otkako su na odlagalištu otpada uz kamionsko ugibalište u selu Fulaje pronađeni posmrtni ostaci Antonije Bilić – djevojke čiji je nestanak pratila cijela Hrvatska.
Nestala je u lipnju 2011., kada je na zavoju kraj Čikolskog mosta, na samom ulazu u Drniš, ušla u kamion plave kabine i potom joj se izgubio svaki trag.
Potraga koja je uslijedila potrajala je mjesecima i ostala zabilježena kao najveća u povijesti Republike Hrvatske. Istražiteljima je jedini opipljiv trag bio signal njezina mobitela, posljednji put zabilježen 7. lipnja u 15.40 na odmorištu Modruš. Kasnije se pokazalo da je to mjesto bilo udaljeno samo nekoliko stotina metara zračne linije od lokacije na kojoj su godine poslije pronađeni njezini posmrtni ostaci.
Preplivao Savu
Dva tjedna poslije, 22. lipnja, policija je zaustavila plavi kamion u blizini Svetog Roka, koji se podudarao sa snimkama nadzornih kamera i posljednjom lokacijom mobitela nestale djevojke. Uskoro su utvrdili da je za volanom bio Dragan Paravinja.
Nakon 71 sat bijega, policijske snage locirale su ga i okružile 24. lipnja u Donjim Srđevićima kraj Srpca u Republici Srpskoj. U BiH je stigao tako što je preplivao Savu.
Mijenjao iskaze
Paravinja je tijekom godina više puta mijenjao svoju priču. Iako je u početku poricao počinjenje zločina, ubrzo je ipak iznio priznanje. Policiji je dao lažan podatak tvrdeći da je tijelo Antonije Bilić bacio u rijeku Krku. Zbog toga su šibenski vatrogasci isušili jezero Brljan kod Oklaja, no ondje nisu pronašli njezine posmrtne ostatke.
Protiv njega su vođeni postupci u tri navrata, a 2016. Županijski sud u Splitu izrekao mu je objedinjenu kaznu od 40 godina zatvora zbog ubojstva i pokušaja silovanja maloljetne Drnišanke Antonije Bilić (17). Paravinja se žalio, nakon čega mu je Vrhovni sud kaznu smanjio.
Za teško ubojstvo i pokušaj silovanja Antonije prvotno je dobio 35 godina, dok je za pokušaj silovanja u BiH bio osuđen na 2 godine i 10 mjeseci. Vrhovni sud je to preinačio na 15 godina zatvora za ubojstvo te pet godina i osam mjeseci za pokušaj silovanja. U ukupnu kaznu uračunato je i šest godina koje je proveo u pritvoru i zatvoru.
Hoće li uskoro na slobodu?
Evo nas u 2025. godini, a postavlja se pitanje bi li Paravinja uskoro mogao izaći na slobodu.
Njegova prva nepravomoćna presuda iz 2012., kojom je bio osuđen na 40 godina zatvora, tri je puta pala na Vrhovnom sudu. Postupak je dva puta vođen na Županijskom sudu u Šibeniku, a potom i na Županijskom sudu u Splitu.
Nakon što je treća osuđujuća presuda poništena, Vrhovni sud je 2017. sam donio presudu, prepolovivši mu kaznu na 20 godina. Sud je pritom zaključio da tijekom postupka nije dokazano silovanje, pa nisu postojale otegotne okolnosti za dugotrajni zatvor. Zbog toga je izrečena najviša kazna za tzv. obično ubojstvo.
Hoće li Paravinja uskoro tražiti prijevremeni otpust, ostaje neizvjesno. Njegov odvjetnik Tomislav Filaković prije godinu dana za Jutarnji je rekao da taj postupak ne pokreće obrana, već sustav – odnosno da bi Kaznionica Glina trebala uputiti obrazloženi prijedlog nadležnom Županijskom sudu.
Prije Filakovića, Paravinju su zastupala dva odvjetnika po službenoj dužnosti, no njega je sam angažirao iz zatvora, kako je pisao Jutarnji.
Filaković je javno istaknuo da je u predmetu uočio niz ozbiljnih pogrešaka.
“Nisam ga zastupao tijekom suđenja, ali sam poslije proučio spis i moram reći da sam uočio velik broj strašnih propusta. Na sve to smo ukazali kroz dvije ustavne tužbe u kojima smo ukazali na nezakonito postupanje, uskratu prava na pravično suđenje, neprihvatljive povrede prava. On je istovremeno u jednom trenutku bio na izdržavanju kazne i u istražnom zatvoru, tada pritvoru”, prenosi Danas.hr.
