Vlada do 2030. planira izgraditi 10 i pol tisuća priuštivih stambenih jedinica po cijeloj Hrvatskoj
Kad prvi koraci prema samostalnom životu postanu prepreka, mladima preostaje tek snalaziti se – balansirati između previsokih najamnina i stanova koje si teško mogu priuštiti.
“Danas treba biti kreativan, od toga da se zaista raspituješ kod svih prijatelja je li nekom doslovno jučer se cimer preselio i ti ćeš uletjeti odmah drugi dan, pretražuje se po raznim portalima, društvenim mrežama, lijepe se oglasi na stup. Kupiti stan je gotovo nemoguće. Zbog pritiska da se ne zapostavi obrazovanje ili neki daljnji napredak u životu se prihvaćaju cijene koje nisu realne i tome se treba doskočiti”, rekao je Marin Jan Capan, predsjednik Mreže mladih.
Država to nastoji riješiti ambicioznim programom. “Mi moramo izgraditi najmanje 10 i pol tisuća stambenih jedinica”, rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Plan je da do 2030. niknu oko dvije tisuće stanova u potpomognutim područjima, 200 do 300 obiteljskih kuća te još osam tisuća stanova širom Hrvatske.
Osigurano više od milijardu eura
“Jako bih se radovao kada bismo mi to uspjeli jer kroz cijeli program POS-a koji sad traje već 20-ak godina nismo uspjeli izgraditi 10 tisuća stanova”, rekao je Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Razlog promjeni sustava jest taj što se više ne oslanja isključivo na državni proračun, nego i na fondove Europske unije. Za provedbu projekta u predviđenom roku osigurano je milijardu i dvjesto milijuna eura.
“Usmjeravamo projektante da idu onim smjerom kojeg smo mi koristili u Glini i Petrinji dakle kada je u rekordnom vremenu izgrađeno 30 zgrada. Mi smo tamo dokazali da se može raditi brže, da se može dobiti projektna dokumentacija brže. To znači da se usmjeravaju projektanti na tipsku gradnju, modularnu, polu montažnu, montažnu”, kaže Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ministarstvo ovim pristupom pokušava odgovoriti na dvije ključne poteškoće.
“Dosadašnja državna gradnja je imala velikih problema u kvaliteti tih prostora”, kaže profesor Bežovan.
“Manjak je ponuda građevinskih firmi, dakle i ako dođe sada do povećanja potražnje za njihovim uslugama vjerojatno će doći do povećanja cijena”, rekao je Saša Perko, direktor građevinskog poduzeća.
O trošku gradnje ovisit će cijena stanova
“Trenutna cijena u POS-u je 2100 eura po metru kvadratnom, vidjet ćemo hoće li one ići gore ili dolje. Dali smo okvir za cijenu stana, s jedne strane da ona ne bi trebala biti manja od cijene gradnje, a s druge strane da ne bi trebala biti veća od medijalne prodajne cijene”, rekao je državni tajnik Urlich.
Za samca je predviđeno 35 kvadrata stambenog prostora, a za svaku dodatnu osobu dodaje se još 10 kvadrata, pri čemu ukupna površina ne smije prijeći 120 kvadrata.
Stanovi će se moći kupovati uz obročnu otplatu, uz 10 % predujma, dok se ostatak kredita može vraćati do 35 godina. Ako kupac već otplaćuje stambeni kredit, prvih 20 godina isplaćuje banci, a nakon toga državi. Što se najma tiče, u potpomognutim područjima ostaje cijena od 36 centi po kvadratu, dok izvan tih zona najamnina s režijama neće smjeti prelaziti 30 posto ukupnih prihoda kućanstva.
Tako će, primjerice, obitelji s mjesečnim prihodima od 2500 eura najviši dopušteni iznos najma iznositi 750 eura.
Stanovi se ne smiju prodavati ni iznajmljivati
Stanovi kupljeni po priuštivim cijenama neće se moći prodavati niti iznajmljivati tijekom 35 godina. Program nadzire APN, a dok se čeka početak gradnje – koja će zasigurno potrajati – do kraja godine bit će raspisan poziv vlasnicima praznih stanova da ih uključe u sustav priuštivog najma. Porezne olakšice za mlađe od 45 godina ostaju na snazi.
“Kad govorimo o priuštivom najmu i tih 600 tisuća jedinica koje su prazne i od kojih krećemo mi bismo bili sretni kada bismo aktivirali bar jedan posto”, kaže Jelena Bokun, savjetnica za odnose s javnošću u APN-u. Procjenjuje se da u Hrvatskoj nedostaje oko 230 tisuća stanova, ponajviše u studentskim gradovima. Prema riječima agentice, izgradnja priuštivih stanova neće znatno utjecati na cijene u urbanim središtima.
“Najviše nedostaje tih stanova od 50 do 70 kvadrata. Ti će se priuštivi stanovi graditi oko prstena gradova. U gradu kupuju ljudi koji si to mogu priuštiti, koji mogu dići veći kredit i tamo neće cijene padati. Kada govorimo o priuštivom stanovanju, mislimo na rubne dijelove grada”, ističe Jasmina Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine.
Lokalne samouprave bit će zadužene za zemljišta i sufinanciranje projekta.
“Mi želimo do kraja mandata 600 stanova na četiri lokacije i plus ova peta, zapravo bi došli do nekih tisuću stanova na području Splita”, najavljuje splitski gradonačelnik Tomislav Šuta.
Izmjena zakona
Država želi ubrzati izgradnju priuštivih stanova pa planira izmjene zakona o gradnji i prostornom uređenju. Predviđa se uvođenje urbane komasacije i mogućnost gradnje na infrastrukturno opremljenom zemljištu koje formalno nije građevinsko. Gradovi bi morali donijeti urbanistički plan u roku od tri godine, a ako ga ne izrade, dozvolu za gradnju izdaje Ministarstvo.
“Kad investitori grade na mjestima gdje nisu izrađeni Urbanistički planovi uređenja, to ne pridonosi priuštivom stanovanju, jer će se često raditi o luksuznim stanovima na dobrim lokacijama”, ističu iz Grada Zagreba.
Zagrebačke vlasti upozoravaju da izmjene pogoduju investitorima, dok Grad sam gradi priuštive stanove. Struka dodaje da ovakve mjere prestaju biti socijalna politika. “Zoniranje kao prostorna praksa pa to je napušteno, ne može se više zonirati prostor namjenski, a pogotovo ne za priuštivo stanovanje jer vi onda u stvari getoizirate ljude”, upozorava Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ministar Bačić odgovara jasno: “neka pročitaju zakon”.
Ako izmjene budu usvojene, reformski paket stupa na snagu iduće godine, a ministar upozorava da bez njega priuštivog stanovanja neće ni biti.
Cijene stanova
Stanovi koji su predviđeni za samce, veličine oko 30 kvadrata, koštali bi oko 2000 eura po kvadratu. Naravno, ako bi cijena gradnje bila viša, rasla bi i sama cijena stana, odnosno ona bi varirala između 70 i 90 tisuća eura.
Novi bi stanovi trebali stabilizirati cijene na tržištu, ali nadležni ostaju oprezni i nadaju se barem stagnaciji.
O svemu ovome je ekipa RTL-a razgovarala s agentom za prodaju nekretnina, Mislavom Krištom.
Može li izgradnja 10 i pol tisuća stambenih jedinica značajnije utjecati na tržište nekretninama?
Rekao bih da će to primarno ovisiti o dinamici izgradnje takvih stanova. Dakle, ako država u relativno kratkom roku uspije na tržište staviti veći dio takvih stanova u ponudu, onda možemo pričati o potencijalnoj stabilizaciji cijena. Za sada je situacija da je potražnja znatno veća od ponude i nažalost ne možemo pričati o značajnoj korekciji cijena.
Koliko je kod vas mladih kupaca i kakve su njihove realne financijske mogućnosti?
S jedne strane imamo kupce koji se mogu osloniti na svoju obitelj i oni su nešto fleksibilniji u odabiru stana i mogu si priuštiti nekretninu. S druge strane imamo velik broj mladih ljudi koji nisu u takvoj situaciji pa su primorani raditi određene kompromise, bilo u vidu lokacije stana, površine, sobnosti ili stupnja uređenosti stana. Takva će vrsta kupaca biti netko tko će definitivno tražiti ovakve potpore.
Koliko kupaca dolazi s gotovinom?
Ovisi. Veći je kontingent onih koji kupuju putem kredita, pogotovo ako se ne mogu osloniti na roditelje ili ako nemaju neku ušteđevinu.
Građevinski sektor se brine tko će graditi te priuštive stanove. Brine li vas tko će graditi te komercijalne stanove, može li se gradnja usporiti?
Građevinarima je definitivno zanimljivije graditi komercijalne stanove jer tu mogu više zaraditi nego da grade, recimo, priuštive stanove za državu. Ono što bih tu definitivno istaknuo je da se većina građevinara odluči graditi priuštive stanove, to može dovesti do toga da će i dalje faliti ili se dodatno produbiti manjak novogradnje, odnosno komercijalnih nekretnina u gradu. To posljedično neće dovesti do smanjenja cijene, nego do povećanja, prenosi Danas.hr.
