Stručnjak je otkrio i je li mit da su Hrvatima nekretnine najomiljeniji oblik ulaganja
Ako novac držite “ispod madraca” ili jednostavno na štednom računu i ne dirate ga, zapravo gubite vrijednost jer inflacija stalno smanjuje njegovu kupovnu moć. Ipak, Hrvati štedimo više nego ikad.
Prema najnovijim podacima, u bankama je trenutno 41,8 milijardi eura, što predstavlja rast štednje od 8,4 posto u proteklih godinu dana. Nećemo ulaziti u to koliko to znači po osobi jer veliki dio tog novca drži mali broj ljudi.
Za ilustraciju: da ste prije tri godine, u prosincu 2022., uložili 30.000 eura, danas biste imali sljedeće iznose, ovisno o vrsti ulaganja: oročena štednja u banci donijela bi 32.700 eura, ulaganje u državne trezorce 33.400 eura (računato po principu ponovnog ulaganja svake godine), zlato bi vrijedilo 64.630 eura, dok bi investicija u Bitcoin danas bila 142.000 eura.
Financijski stručnjak u Direktu
Naravno, ne promoviramo kriptovalute – ovo je samo ilustracija, jer je Bitcoin u posljednja dva mjeseca naglo izgubio vrijednost. Više o temama ulaganja za 2028. razgovarali smo s financijskim stručnjakom Andrejom Grubišićem, pitajući ga koja bi bila najbolja strategija za ostvarivanje prinosa.
“Nema univerzalnog odgovora dok se ne uzmu u obzir osobne okolnosti i ciljevi ulaganja. Ako netko želi do 2028. godine izaći iz investicije, preferira minimalan rizik i likvidnost, moj savjet većini ljudi bio bi da razmotre diverzificirani portfelj obveznica s trogodišnjim dospijećem i da ih drže do dospijeća, bez trgovanja u međuvremenu”, pojašnjava Grubišić.
“Svi instrumenti koje ste spomenuli mogu biti smisleni za određene investitore i u mnogim portfeljima se mogu na prikladan način uključiti”, dodaje stručnjak.
Dao savjete
Na pitanje što znači diverzificirani portfelj, Grubišić objašnjava: “Dionice poput Podravke, Applea ili Microsofta čine imovinsku klasu. Uz dionice, postoje i druge imovinske klase koje ste spomenuli, kao što su obveznice i još neki instrumenti. Ako netko ima višak sredstava, čak i mali, na dulje vrijeme i nema potrebe za tekućim prihodima, tada diverzificirani vlasnički, odnosno dionički portfelj ima najviše smisla ili barem puno smisla.”
“Za investitore s kratkim horizontom i potrebom za likvidnošću, dionice možda nisu najbolji izbor jer ih izlažu volatilnosti koju možda nisu spremni prihvatiti. S druge strane, oni s dugim horizontom, ali potrebom za tekućim prihodima, vjerojatno bi razmotrili obveznice s isplatom kupona, možda dionice koje daju dividendu i dijelom nekretnine koje generiraju neki oblik rente”, dodaje Grubišić.
Mit o Hrvatima i nekretninama
Pitali smo je li mit da su Hrvatima nekretnine najomiljeniji oblik ulaganja i da se zato pokrenuo nagli rast cijena nekretnina.
“Mit je, zato što imamo oksimoron. Točno je da su depoziti koje ste spomenuli relativno koncentrirani kod malog broja ljudi, što zapravo znači da veliki broj ljudi može kupiti, investirati u fondove, izložiti se dionicama, čak i obveznicama za 100, 200, 500, 1.000 eura, ali relativno mali broj ljudi ima tiket od nekoliko stotina tisuća eura da kupi nekretninu i bavi se rentanjem. Mislim da je u javnom prostoru puno veća zastupljenost tog narativa nego što se to stvarno reflektira u brojevima”, odgovora stručnjak.
Savjeti za zlato
Zlato postiže rekorde, srebro je prešlo vrijednost Microsoft. Grubišića smo zato pitali znači li to da tamo treba staviti novac. “Podaci nam nikada nisu bile dostupniji. Objektivni podaci vezani za zlato za zadnjih 50 godina kažu da je prosječni godišnji prinos bio oko 6,8 posto, s time da jako malo godina koje su bile prosječne. Štoviše, imate 30-godišnji vremenski period gdje se na zlatu nisu zarađivali novci nego gubili”, tumači naš sugovornik.
Dao nam je i primjer: “Nasumično sam izvukao dva perioda. Između 1980. i 2000. godišnje se gubilo četiri posto, a između 2011. i 2019. 0,4 posto. Prethodio je relativno dugački period stagnacije ili čak i gubitka. Mislim da je zlato razumna investicijska klasa. Ljudima ne sugeriram da je u potpunosti imaju isključivo u portfelju”.
“Moraju razumjeti nekoliko stvari vezane za zlato. Prvo, to je igra ili ulaganje na dugi rok koji ne donosi tekuće priljeve – nema rente, dividende, kupona. Izrazito je volatilno. Zlato ima vrlo ograničenu upotrebnu vrijednost, za razliku od dionica iza koje stoje biznisi koji imaju proizvode i usluge. S osam i nešto milijardi ljudi mi ćemo konzumirati proizvode i usluge od nekih kompanije. Ako imamo diverzificirani portfelj dionica, vjerojatno ćemo prije baštiniti te benefite nego možda neke od zlata. Cijena zlata dobrim dijelom ovisi o samoj potražnji za zlatom. Ako su ratovi, to znači da je ograničena potreba za proizvodima i uslugama biznisa pa se poslije pitaju postoji li velika potreba za zlatom, ako ne možete si priskrbiti osnovne proizvode i usluge”, ističe Grubišić.
O kriptovalutama
Dotaknuo se i kriptovaluta. “Kriptovalute također nemaju intrinzičnu vrijednost, nemaju nikakav proizvod, uslugu ili stvarni cash-flow koji generiraju na temelju konzumacije od strane kupaca. Toga ljudi moraju biti svjesni. Njihova je cijena ‘driveana’ isključivo potražnjom za samom kriptovalutom, a ne inherentnom ponudom bilo čega koja stoji iza te kriptovalute. Ljudi toga moraju biti svjesni”, kaže Grubišić.
“Disclaimer – niti je poticaj na ulaganje, niti na dezinvestiranje, osobno nemam kriptovalute u svojem portfelju. Mislim da je fer reći kad ih komentiram koja je moja trenutačna pozicija. Niti je sugestija na ulaganje niti je savjet da se dezinvestira, ali je sugestija da se dobro informira u odnosu na druge imovinske klase, koje su to njihove karakteristike i koje su prednosti ili eventualno nedostaci kriptovaluta”, zaključuje financijski stručnjak., prenosi Danas.hr.
