Na portalu ArtKvart danas je objavljeno otvoreno pismo skupine riječkih autora i autorica upućeno gradonačelnici Rijeke Ivi Rinčić, kao reakcija na nedavnu odluku o ukidanju mjere smanjenja zakupnine za knjižare u gradskom centru. Autori i autorice upozoravaju da bi takva odluka mogla imati dugoročne posljedice za kulturni, urbani i društveni život grada, osobito u njegovoj najužoj jezgri.
U pismu ističu kako je model smanjenog zakupa, uveden još 2012. godine, bio važan alat u očuvanju knjižara na Korzu i u centru Rijeke, čime se grad godinama razlikovao od mnogih drugih hrvatskih sredina u kojima su knjiga i kultura potisnute na rub. Posebno naglašavaju zabrinutost zbog izostanka dijaloga s knjižarima prije donošenja odluke te zbog činjenice da, kako je i sama gradonačelnica navela, nije napravljena detaljna analiza učinaka te mjere.
Autori i autorice pitaju kolika je stvarna ušteda od centra grada bez knjižara, zatvorenih izloga i praznih prostora te upozoravaju da trenutačno ne postoje naznake da bi knjižare zamijenili drugi kulturni ili sadržajno vrijedni prostori. Pismo završavaju pozivom na preispitivanje odluke i razgovor s knjižarima, kako Rijeka ne bi izgubila dio svog identiteta.
Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
“Poštovana gradonačelnice,
obraćamo Vam se kako bismo reagirali na odluku o ukidanju mjere o smanjenju zakupnine riječkim knjižarama. O ovom pitanju pišemo Vam kao osobe kojima su knjige i knjižare bliske i važne, ali prvenstveno kao građanke i građani u čijem je interesu da centar Rijeke ne samo opstane na životu, već i živi punim plućima.
Model smanjenja zakupa koji ste preuzimanjem gradske vlasti naslijedili, nastao je 2012. godine i utjecao na načine na koje Rijeka gradi svoj kulturni, ali, u ekonomskim terminima, i turistički i komercijalni potencijal. Za razliku od mnogih hrvatskih gradova koji su kulturu i knjigu preselili na marginu, Korzo se može pohvaliti brojnim knjižarama u strogom centru. Knjižari na koje se ova odluka odnosi već su nekoliko puta rekli da postoji mogućnost zatvaranja, bude li ona provedena.
U vrijeme kampanje za vodeće mjesto na kojem se nalazite, sazvali ste konferenciju pod nazivom ‘Nered i nemar riječke gradske uprave prema sektoru kulture’. Vaš je stav tada bio kako Rijeci treba strateško, odnosno ‘javno, otvoreno i pravedno’ promišljanje kulture. Odluku o kojoj Vam pišemo objavili ste bez prethodnog dijaloga s knjižarama, ali, kako ste naveli u Novom listu, i bez računice kojom bi se prikazali efekti spomenutih mjera na knjižare.
Ponukani navedenim, pitamo se: kolika je ušteda od praznoga centra grada, centra bez knjižara, centra zatvorenih vrata i praznih izloga? Trenutno nema naznaka da bi mjesto knjižara zauzeli bilo koji, a kamoli neki drugi kulturno-komercijalni sadržaji. Bojimo se kako se ovim smjerom dovodi u veliki rizik smislena ponuda sadržaja u gradu, narušava njegovo urbano naličje, a samim time i prazni centar grada.
Kao prvu žrtvu u tom planu, odabrali ste knjižare, pa Vas ovim putem molimo da razmislite o svojoj odluci, porazgovarate s knjižarima te, u skladu s njihovim potrebama i potrebama građana i građanki kojima knjižare čine grad – gradom, donesete ispravnu odluku i ne pozicionirate se kao protivnica knjige i čitanja.
Riječki autori i autorice,
Igor Beleš, Franka Blažić, Željka Horvat Čeč, Davor Mandić, Dunja Matić, Doris Pandžić, Kristina Posilović, Eva Simčić, Vlado Simčić Vava, Dora Šustić, Tea Tulić, Zoran Žmirić”
