Prošle godine svojoj su imovini dodali 2,5 bilijuna dolara, što je tri puta brže nego prethodnih godina
Nikada u povijesti nije bilo više milijardera: njihovo se bogatstvo povećava tri puta brže nego prije, a njihov utjecaj na politiku sve je izraženiji. U isto vrijeme, svakoj četvrtoj osobi na svijetu prijeti glad. To pokazuje najnovije istraživanje organizacije Oxfam, koje analizira sve dublji jaz između bogatih i siromašnih. Dok osmeročlana obitelj u Kabulu preživljava na kruhu i čaju, a stotine ljudi u Zagrebu čekaju u redovima pučkih kuhinja, svijet istodobno bilježi povijesni rekord: više od tri tisuće milijardera, čije se bogatstvo gomila brže nego ikad prije.
Kako ističe Oxfam, samo tijekom prošle godine najbogatiji su znatno povećali svoju imovinu.
“Prošle godine svojoj su imovini dodali 2,5 bilijuna dolara, što je tri puta brže nego prethodnih godina. A radi konteksta, tih 2,5 bilijuna dolara moglo bi iskorijeniti siromaštvo čak 26 puta”, objasnio je Amibath Behar, izvršni direktor organizacije Oxfam International.
Na vrhu ljestvice najbogatijih nalazi se Elon Musk, čije se bogatstvo procjenjuje na 771,5 milijardi dolara, što je gotovo tri puta više od imovine drugoplasiranog Larryja Pagea. Slijedi ga i Sergey Brin s procijenjenih 246 milijardi dolara. Istraživanje dodatno povezuje ubrzanu akumulaciju bogatstva i rast broja milijardera s ulaskom jednog od njih – 582. najbogatijeg čovjeka na svijetu – u Ovalni ured.
‘Predvodimo svijet’
Donald Trump poručio je da njegova politika vodi Sjedinjene Države na višu razinu i da zemlja ima vodeću ulogu na globalnoj sceni. Naglasio je da Amerika prednjači ne samo ispred Kine, već i ispred cijelog svijeta, i to, kako je rekao, zahvaljujući ljudima okupljenima oko njega. Dodao je da je njegova zadaća provoditi donesene odluke i pojednostaviti im posao, što, kako tvrdi, čini u potpunosti.
U samom izvješću navodi se da je Trump smanjio poreze, ublažio međunarodne pritiske na multinacionalne kompanije te smanjio nadzor nad monopolima. Posebno zabrinjava podatak da je vjerojatnost da će najbogatiji ljudi zauzeti političke funkcije čak četiri tisuće puta veća nego kod građana s puno nižim primanjima.
“Kupe izbore, kupuju medijske kuće, i ono što na kraju vidite je uspon oligarhija. Dakle, tih nekoliko milijardera kontrolira politiku, odluke i narative”, ističe Behar.
Kao jedan od ključnih koraka za smanjenje razlika između bogatih i siromašnih navode se viši porezi za najimućnije. Ekonomski analitičar Mladen Vedriš objašnjava da se o tome često govori na globalnoj razini, osobito kada je riječ o porezu na bogatstvo i ekstra profite, no iako postoji opći konsenzus da je takva mjera potrebna, u fazi provedbe uvijek se pojave razlozi zbog kojih se ona osporava – ne nužno u načelu, ali kroz argumente poput neprikladnog trenutka ili načina provedbe, piše Ana Trcol za Danas.hr.
