Iako su svi govornici osudili govor mržnje, Gradsko vijeće Grada Rijeke na izvanrednoj sjednici nije podržalo prijedlog zaključka trinaest vijećnika, kojim se gradonačelnici predlaže da, u okviru svojih ovlasti, poduzme mjere radi sprječavanja korištenja fašističkih i ustaških simbola te poruka mržnje na prostorima i površinama kojima upravlja Grad Rijeka ili za koje izdaje dozvole
Prijedlog zaključka je odbijen nakon višesatne rasprave, s 12 glasova za, 6 protiv i 12 suzdržanih. Jedan od vijećnika predlagatelja nije prisustvovao sjednici.
Šest vijećnika HDZ-a i Mosta bilo je protiv
Za zaključak je glasalo 12 vijećnika PGS-a, SDP-a, liste Možemo!, IDS-a, Liste za Rijeku i Nezavisne liste Marka Filipovića. Šest vijećnika HDZ-a i Mosta bilo je protiv, dok je 12 vijećnika Akcije mladih, Centra, Fokusa, Unije Kvarnera, HSU-a, te jedan nestranački i jedan nezavisni vijećnik, bilo suzdržano.
Uoči glasovanja, gradonačelnica Iva Rinčić je izvijestila da tijekom stanke koju je nakon burne rasprave odredio predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić, nije postignut dogovor predstavnika stranačkih klubova različitih političkih opcija o prihvatljivom tekstu zaključka.
Pozvala je pritom sve gradske vijećnike na jedinstvo u osudi korištenja ustaških simbola i pokliča. Naglasila je da ih i osobno osuđuje te da će bez obzira na rezultat glasovanja nastaviti s primjenom kako uklanjanja grafita mržnje tako i drugih mjera, o kojima će izvještavati javnost. Gradonačelnica Rinčić je najavila i da će na razgovor o mogućoj zajedničkoj deklaraciji kojom bi se odredili prema negativnim tendencijama pozvati sve gradske vijećnike, te je izrazila uvjerenje u postizanje zajedničkog rješenja.
Osuda govora mržnje uz burnu raspravu
Glasovanje o prijedlogu zaključka 13 članica i članova gradskog vijeća uslijedilo je nakon rasprave u kojoj su svi govornici osudili govor mržnje, no zauzeli su različita stajališta o utemeljenosti odluke koju bi trebalo donijeti Gradsko vijeće Grada Rijeke.
Nebojša Zelič, vijećnik platforme Možemo, u ime 13 predlagatelja uvodno je istaknuo je da je zaključak kojim se predlaže sprječavanje korištenja fašističkih i ustaških simbola na gradskim površinama utemeljen na Ustavu RH, antifašističkim vrijednostima Republike Hrvatske te praksi Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.
Kao povod za izvanrednu sjednicu naveo je nadolazeće koncerte, naglasivši da zaključak nema za cilj njihovu zabranu, već slanje jasne poruke da Gradsko vijeće nedvosmisleno osuđuje manifestacije veličanja fašizma, uključujući korištenje pozdrava „Za dom spremni“ i drugih poruka mržnje. „Smatramo da je važno da ovo tijelo prije koncerta javno osudi ovaj poklič i ove pojave“, rekao je Zelič.
Upozorio je na niz primjera govora mržnje i ekstremističkih poruka u javnom prostoru Rijeke, uključujući grafite, naljepnice i incidente na javnim okupljanjima, za koje, kako je rekao, izostaje jasna i nedvosmislena reakcija gradske vlasti. Istaknuo je da je važno vrijednosno se odrediti prema tim pojavama te ih jasno imenovati.
Zaključno je poručio da prihvaćanje zaključka predstavlja prvi korak prema raspravi o konkretnim mjerama i signal građanima da Gradsko vijeće takve pojave shvaća ozbiljno i da im se namjerava sustavno suprotstaviti.
Ana Trošelj je u ime Kluba PGS–IDS–RI istaknula je da se prijedlog ne odnosi na pojedine izvođače niti na konkretne mjere, već na potrebu da Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo jasno poruči kako se u Rijeci neće tolerirati govor mržnje, uključujući isticanje fašističkih i ustaških simbola.
Ocijenila je uvredljivim da je gradonačelnica inicijativu vijećnika okarakterizirala kao političko parazitiranje, uz podsjetnik da su iste stranke još 2017. u Hrvatskom saboru predlagale uvođenje kaznenog djela propagiranja nacističkog, fašističkog i ustaškog režima.
Naglasila je da postojeći zakonski okvir nije dovoljno jasan ni učinkovit, zbog čega se takvi slučajevi rijetko procesuiraju kao kaznena djela, što u javnosti umanjuje percepciju njihove neprihvatljivosti. „Treba učiniti sve što je u nadležnosti grada kako bi se takvi oblici nesnošljivosti prevenirali“, poručila je Trošelj.
O nadležnosti Gradskog vijeća i važnosti pozitivnih poruka
Josip Ostrogović je u ime Kluba HDZ-a postavio pitanje što je u prijedlogu zaključka toliko hitno da se nije moglo raspravljati na redovnoj sjednici Gradskog vijeća u veljači. Upozorio je na, kako je rekao, licemjerje predlagatelja koji u ranijim razdobljima nisu problematizirali iste sadržaje niti sazivali izvanredne sjednice, dok su njihovi politički predstavnici u drugim gradovima dopuštali iste koncerte.
Ostrogović je naglasio da svi vijećnici i većina građana osuđuje govor mržnje i protuustavno ponašanje, te ocijenio da se prijedlogom zaključka nastoji zabraniti koncert Marka Perkovića Thompsona, bez spremnosti predlagatelja da to otvoreno priznaju.
Istaknuo je da se izvanredna sjednica saziva zbog događaja koji traje nekoliko sati, dok se godinama nije reagiralo na, po njihovu mišljenju, ozbiljne probleme Rijeke, uključujući demografsku devastaciju, infrastrukturne projekte i financijske gubitke grada.
Ocijenio je da se radi o pravno neobvezujućem zaključku kojim se od gradonačelnice traži sprječavanje protuustavnih i kaznenih radnji, što, prema njihovom stajalištu, nije u nadležnosti lokalne samouprave, već policije i pravosuđa. Ostrogović je zaključno poručio da svako kršenje zakona treba sankcionirati, ali da se time trebaju baviti nadležne institucije, a ne političke stranke kroz, kako je ocijenio, ideološke rasprave.
U ime kluba SDP-a Ivana Prica Matijaš je ocijenila neprihvatljivim umanjivanje problema. Naglasila je da zaključak potvrđuje vrijednosti antifašizma, a kao jedan od povoda navedeni su incidenti zabilježeni na ranijim koncertima, uključujući uzvikivanje ustaških parola i političke pozive na nasilje. Poručeno je da gradska vlast i politički akteri imaju obvezu djelovati preventivno i jasno zauzeti stav.
Ana Trošelj (PGS) ocijenila je da se rasprava namjerno usmjerava na Thompsona kako bi se izbjeglo jasno izjašnjavanje protiv fašizma, poručivši da je upravo to neprihvatljivo. Osvrnula se i na sazivanje izvanredne sjednice, navodeći kako je time oporbi omogućeno da iznese političke poruke.
Srđan Srdoč (IDS) istaknuo je da je inicijativa potaknuta nizom neprimjerenih grafita i incidenata u gradu na koje, kako je rekao, ranije nije bilo reakcije. Poručio je da je cilj zaključka potaknuti Grad da u okviru svojih ovlasti učini sve kako bi se takve pojave spriječile, a da koncert nije tema niti cilj inicijative.
Nebojša Zelič (Možemo!) poručio je da je cilj inicijative jasno razdvajanje Domovinskog rata od ustaškog pozdrava, uz poruku da taj simbol ne može biti dio suvremene, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske. Prema njegovim riječima, Rijeka je zbog svoje antifašističke tradicije i kulture sjećanja na Drugi svjetski rat i Domovinski rat pravo mjesto za slanje takve poruke, osobito u kontekstu, kako je rekao, eskalacije govora mržnje posljednjih mjeseci.
Replikom je reagirao HDZ-ov Josip Ostrogović. Naglasio je da HDZ osuđuje govor mržnje, ekstremizam i nezakonito ponašanje, ali smatra da se odgovornost nepravedno prebacuje na sadašnju gradsku vlast. Odbacio je tvrdnje da protivnici zaključka relativiziraju fašizam, istaknuvši da neglasanje za, kako je rekao, pravno besmislen i neobvezujući zaključak ne znači podršku ekstremizmu. Poručio je da se pojedinačnim incidentima trebaju baviti nadležne institucije, a ne Gradsko vijeće kroz izvanredne sjednice, te ocijenio da se raspravom prikrivaju dugogodišnji problemi Rijeke nastali tijekom prethodnih administracija.
Gradska uprava započela sustavno uklanjanje grafita
Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković ustvrdio je da se problem fašističkih grafita u Rijeci ignorira godinama. Naglasio je da su upravo aktualna gradska uprava i gradonačelnica započeli sustavno uklanjanje grafita, zbog čega smatra neprihvatljivim da im se danas predbacuje toleriranje takvih pojava.
Ocijenio je da se predlagatelji zaključka lažno predstavljaju kao jedini borci protiv fašizma, dok su godinama zanemarivali isti problem, te da se raspravom stvara dojam Rijeke kao nesigurnog grada, što je, prema njegovim riječima, netočno. Kao primjer naveo je nedavna javna okupljanja vezana uz pravoslavni Badnjak koja su prošla mirno i bez ikakvih incidenata.
Milaković je zaključio da se ideološkim temama prikriva nedostatak konkretnih politika i ideja, navodeći kako dio oporbe nije ponudio rješenja ni kroz proračunske amandmane, dok se zanemaruju stvarni problemi poput nedostatka projekata za izgradnju škola. „ Možemo! je objavio na svojim stranicama da smo spustili porez za 9 milijuna eura, pa se ne može graditi škola „Fran Franković“. Ne može se graditi jer nema projekta, a što se novca tiče, sutra bi ju gradili. A svi znamo zašto projekta nema i tko ga je trebao napraviti, a nije“, poručio je Milaković.
Ivana Prica Matijaš (SDP) se složila da su grafiti s porukom mržnje trebali biti uklonjeni ranije, no upozorila je da problem nije izmišljen, nego raste, ne samo u Rijeci nego i diljem Hrvatske gdje se u posljednje vrijeme pjevaju ustaške pjesme i raste broj napada na druge.
Marinko Koljanin (nezavisni vijećnik na listi Mosta) rekao je da ne pristaje na ocjenu da suzdržanost pokazuje da nema stav. “Ja sam domoljub, ali nisam desničar. Ja sam antifašist, ali nisam ljevičar. Moj stav je poštovati i slušati druge, čak i one s kojima se ne slažem, bez isključivosti“, poručio je Koljanin.
Petra Mandić (Most) podsjetila je da su vrijednosti antifašizma navedene u Ustavu RH, kao i na odluku Visokog prekršajnog suda o zakonitosti izvođenja pjesme „Čavoglave“. „ Ako ne poštujemo odluke sudova, ako se miješamo i postajemo moralna policija , onda i mi stremimo ka totalitarizmu“, upozorila je.
Hana Paleka (Možemo!) je poručila da poruke s ustaškim simbolima nisu apstraktne ni subjektivne. „One nose povijesno iskustvo progona i nasilja te šalju poruku isključivanja i revizionizma. Kada se na javnim događanjima pojavljuju ustaški simboli i pjesme koje slave zločine, to više nije umjetnički izraz – to je normalizacija zločina protiv čovječnosti. Šutnja u takvim situacijama nije neutralnost, nego relativizacija i ugrožavanje ljudskih prava. Rijeka je izgrađena na antifašističkim vrijednostima, i dužnost nam je braniti ih aktivno, ne samo riječima, jer vrijednosti koje vrijede samo kad nije teško zapravo nisu vrijednosti“, poručila je.
Rinčić: Govoru mržnje u Rijeci nema mjesta i neće biti toleriran
„Za razliku od predlagatelja zaključka, uvjerena sam da niti koncert niti eventualni zaključak ne mogu promijeniti riječke antifašističke vrijednosti. Povjerenje u institucije pravne države ostaje prioritet“, rekla je gradonačelnica Iva Rinčić. Svoje djelovanje usporedila je s „hodom po žici“ te upozorila da se svako djelovanje reducira isključivo na lijevo ili desno.
„Lijeva oporba sebe smatra isključivim antifašističkim entitetom, a desnica isključivim domoljubnim entitetom, a sukob je energija koja ih održava na životu“, rekla je Rinčić te otklonila optužbe da podržava revizionizam. Navela je da Grad Rijeka provodi konkretne mjere: komunicira s organizatorima, nadzire javni prostor, uklanja grafite govora mržnje, educira mlade i jača sigurnost.
„U povodu koncerata Marka Perkovića Tomsona, razgovarala sam s organizatorima i naglasila potrebu poštivanja zakona, javnog reda i mira. Održani su sastanci s Rijeka plusom i policijom kako bi manifestacija protekla mirno i sigurno”, rekla je gradonačelnica.
Grad Rijeka također pojačava suradnju sa školama i udrugama kroz radionice, tribine i edukaciju mladih o nenasilnoj komunikaciji, medijskoj pismenosti i prepoznavanju govora mržnje. Nabavljaju se i postavljaju kamere za bolju kontrolu javnog prostora i brzu reakciju na incidente.
„U vezi grafita govora mržnje, naložila sam uklanjanje i identificiranje lokacija“, navela je gradonačelnica. Izvijestila je da je u centru grada, od Brajde do Školjića, identificirano 277 lokacija grafita.
„Do sada je očišćeno više grafita, a uklanjanje se nastavlja. Ova aktivnost započela je u tjednu obilježavanja Dana sjećanja na Holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti, čime se šalje jasna vrijednosna poruka: govoru mržnje u Rijeci nema mjesta i neće biti toleriran“, poručila je gradonačelnica.
Ivana Prica Matijaš (SDP) poručila je gradonačelnici da vijećnici kao predstavničko tijelo politički djeluju, ne parazitirajući, već ukazujući na probleme. Srđan Srdoč (IDS) zahvalio je gradonačelnici na provođenju mjera protiv govora mržnje i podsjetio da su i fašistički i antifašistički pokret nastali u Rijeci. Enea Dessardo (nezavisni) naglasio je da „antifašizam koji ne osuđuje sve totalitarizme nije pravi antifašizam, nego ideološko oružje“.
Nebojša Zelič (Možemo!) podržao je inicijativu za istraživanje zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata i pozvao vijećnike da prihvate predloženi zaključak kao prvi korak.
Marin Račić (Centar) ustvrdio je da se vrijednosti ne brane vikanjem, nego poštivanjem zakona, te najavio skori poziv vijećnicima za izradu zajedničke deklaracije. Zelič je uzvratio da su propustili 16 dana za dogovor od objave prijedloga.
HDZ-ova Jelena Biondić istaknula je da se raspravlja o temama koje su već zakonski i sudski obrađene, a za koje Gradsko vijeće nema ovlasti. Stefan Mataja Mafrici (Nezavisna lista) zaključio je raspravu ustvrdivši da je 99 posto građana protiv ustaškog pokliča u javnom prostoru i da vijećnici trebaju jasno izraziti svoj stav.
Svjedočanstvo o strahotama mržnje
Na početku izvanredne sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke, vijećnicima je podijeljena knjiga o sestrama Bucci, Andri i Tatiani “Mi, djevojčice iz Auschwitza”. Kako je istaknuo predsjednik vijeća Robert Kurelić, riječ je o knjizi koja svjedoči o iskustvu dviju naših sugrađanki u pogromu, odnosno u Holokaustu, tijekom Drugog svjetskog rata. “Svjedočanstvo govori o strahotama rata, mržnje i netrpeljivosti kojih trebamo uvijek biti svjesni i uvijek se toga prisjećati. Povijest je potrebno poznavati i o povijesti je potrebno često i promišljati kako bismo iz nje naučili i možda bili pametniji”, poručio je.
