Novi podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih izazvali su burne reakcije u javnosti i ponovno otvorili raspravu o stanju hrvatskog obrazovnog sustava. Prema statistici objavljenoj u bazi Školski e-Rudnik, u školskoj godini 2024./2025. čak 262 učenika koji su iz pojedinih predmeta imali zaključnu ocjenu odličan – na državnoj maturi iz istog predmeta dobili su jedinicu.
Ovaj nesrazmjer između školskog uspjeha i rezultata vanjskog vrednovanja potaknuo je žestoku raspravu na društvenim mrežama, posebice na Redditu, gdje su korisnici otvoreno prozvali sustav, škole, nastavnike, ali i roditelje.
Raspravu je pokrenuo korisnik koji je uz podatke postavio pitanje: “Gdje su sada sindikati i prosvjedi?”, aludirajući na aktualne napetosti između školskih sindikata i Vlade zbog plaća i materijalnih prava. Time je otvorena tema odgovornosti sustava u kojem se, s jedne strane, traže veće plaće, a s druge se suočavamo s činjenicom da stotine učenika s peticama ne prolaze osnovni ispit znanja.
Hrvatski jezik i matematika najveći problem
Podaci Ministarstva pokazuju da je najveći broj tzv. „lažnih odlikaša“ pao upravo na hrvatskom jeziku – njih 146, dok je matematiku palo 107 učenika koji su u školi imali zaključenu ocjenu odličan. Engleski jezik pokazao se znatno manje problematičnim, sa svega 11 takvih slučajeva.
Komentari korisnika ukazuju na to da ova statistika nije iznimka, već simptom dugotrajnog problema. Mnogi navode osobna iskustva u kojima su učenici s prosječnim ocjenama kasnije uspješno završavali zahtjevne fakultete, dok su „čisti odlikaši“ padali već na prvim ispitima.
Pritisak roditelja i popuštanje kriterija
Velik dio rasprave usmjeren je na pritisak roditelja na nastavnike. Prema mišljenju brojnih komentatora, ključna razlika između škole i državne mature jest ta što na maturu „ne može doći mamica tražiti veću ocjenu“.
U školama, nastavnici su često izloženi prijetnjama pritužbama, inspekcijama i administrativnim problemima, zbog čega – kako tvrde sudionici rasprave – popuštaju i zaključuju više ocjene nego što znanje učenika realno opravdava. Time se, dugoročno, stvara iluzija uspjeha koja se raspada na prvom ozbiljnom testu.
Neujednačeni kriteriji među školama
Dodatni problem predstavljaju velike razlike u kriterijima ocjenjivanja među školama. Dok u nekim gimnazijama petica podrazumijeva iznimno znanje i kontinuirani rad, u drugim školama ista ocjena može se dobiti uz znatno niže zahtjeve.
Rezultat je sustav u kojem ocjene gube svoju vrijednost, a državna matura ostaje jedino relativno objektivno mjerilo znanja. Upravo zato mnogi smatraju da bi bez mature upisi na fakultete bili potpuni kaos, jer bi učenici masovno birali škole poznate po „lakim peticama“.
Ima li rješenja?
U raspravi su se pojavili i prijedlozi rješenja – od uvođenja skandinavskog modela obrazovanja, s naglaskom na projekte i praktično znanje, do povratka prijemnih ispita na fakultete ili uvođenja „male mature“ za upis u srednje škole.
Neki smatraju da bi škole u kojima učenici sustavno podbacuju na maturi, unatoč visokim zaključnim ocjenama, trebale snositi određene posljedice. No drugi upozoravaju da bi to moglo dovesti do pretvaranja škola u „tvornice za prolazak mature“, bez šire obrazovne vrijednosti.
Iako je moguće imati loš dan na ispitu, brojke govore same za sebe: uz 262 učenika s peticom i jedinicom na maturi, još 1528 učenika s odličnim uspjehom jedva je doseglo prolaznu dvojku. To ukazuje na sustavni problem koji se ne može objasniti tremom ili slučajnošću.
Dok se raspravlja o plaćama i koeficijentima, ovi podaci jasno poručuju – hrvatskom školstvu potrebna je duboka reforma, a ne samo kozmetičke promjene, prenosi Net.hr.
