Tako je premijer Andrej Plenković nedavno na središnjem zagrebačkom trgu stao iza organizacije koncerta Marka Perkovića Thompsona. Isti taj Plenković prije devet godina sustavno se distancirao od konzervativnog krila vlastite stranke: uklonio je Zlatka Hasanbegovića, ulazio u sukobe s Brunom Esih, dok su ga desno orijentirani portali tada etiketirali kao političara ljevice. U to je vrijeme bio u koaliciji s HNS-om, a ratificirana je i Istanbulska konvencija.
Poznata rečenica iz filma Batman — „Ili umreš kao heroj ili poživiš dovoljno dugo da vidiš kako postaješ zlikovac“ — danas se često koristi kao metafora za Plenkovićev politički put.
„Nije on promijenio svoje stavove, on se jednostavno nalazi u poziciji da nije imao izbora“, smatra Radimir Čačić, bivši potpredsjednik Vlade.
Tomislav Krasnec, kolumnist Večernjeg lista, naglašava da je Andrej Plenković od početka pokazivao sklonost taktičkom približavanju desnom spektru. „On je uvijek imao neku sklonost da, ako treba, odigra dupli pas s desnicom“, istaknuo je Krasnec.
Politički analitičar Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta drži da Plenković, unatoč aktualnim potezima, nije skrenuo s centra. „Ja mislim da Andrej Plenković i dalje ostaje snažno usidren u političkom centru“, navodi Žižić.
Prema Krasnecu, naznake današnjeg smjera politike mogle su se prepoznati još prije više od desetljeća. „Ja sam to vidio još 2014. kad je došao u Europski parlament i kad je progurao rezoluciju o Šešelju, koja je služila isključivo da se on pozicionira u Karamarkovom HDZ-u kao branitelj nacionalnih interesa“, rekao je Krasnec.
Za razliku od prijašnjih čelnika HDZ-a, čije su mandate obilježavale afere s mitom i korupcijom ili snažan nacionalistički naboj, Plenković je stranci dao drugačiji javni profil. U tom okviru uklonjena je i HOS-ova ploča iz Jasenovca. „Kontekst ustaškog logora u Jasenovcu i pozdrav ‘Za dom spremni’ ne idu skupa“, poručio je Andrej Plenković 2017. godine.
Istanbulska konvencija
Godinu poslije našao se pod snažnim pritiskom desnice zbog ratifikacije Istanbulske konvencije, uz optužbe da je preuzeo ulogu novog lidera ljevice u Hrvatskoj. „Napravili smo sve da za onoga koga je strah kažemo da ne treba biti strah“, poručio je Plenković 2018. godine.
Krasnec podsjeća da se već 2019. dogodio prvi ozbiljniji pomak. „Namjerno je dao da se na skupu izvodi ‘Lijepa li si’ od Thompsona sa stihovima ‘svim Herceg-Bosno srce ponosno’, na što su pljeskali i njemačka kancelarka Angela Merkel, pa je kasnije bila prozivana u njemačkim medijima“, naveo je Krasnec.
Ako je tada granica pomicanja udesno bila u tome da se Thompsonove pjesme izvode bez samog autora, danas ih izvodi upravo Thompson. Time se otvara dilema je li riječ o političkoj preobrazbi koja proizlazi iz promijenjenih koalicijskih okolnosti.
Radimir Čačić smatra da je nestao zaštitni politički okvir. „Dok sam ja pokušavao držati ga izvan tog filo-ustaškog prostora, i HSLS i HNS su stajali na toj poziciji. Danas tog štita nema i oni se dobro uklapaju u ovu sliku novog normalnog, u kojem normalno nije ništa“, rekao je Čačić.
Postavlja se i pitanje je li Plenković iskoristio zamah tzv. crne kontrarevolucije ili stvarni zaokret udesno zapravo nije ni nastupio. Čačić drži da je riječ o postupnom, ali promišljenom procesu. „Logika je bila – dobro, moram, ali polako. E sad to polako postaje da on preuzima potpuno prostor desnice. On ju je destruirao, a time i snagu bilo kakvih frakcija“, smatra Čačić.
Žižić, s druge strane, ocjenjuje da su tvrdnje o ugrozi s desne strane pretjerane. „Postoji mantra kako je on ugrožen od neke fantomske desne frakcije. Sigurno je čvršće ovladao strankom od 2020., kad je pobijedio na unutarstranačkim izborima, ali ni prije ni poslije toga nije se suočavao s jakim desnim izazovima unutar stranke“, zaključio je Žižić.
Plekovićevi kompromisi
Čačić podsjeća da je sastavljanje sadašnje parlamentarne većine imalo svoju političku cijenu. „Morao je prihvatiti prebojanog Glavaša, ili kako god hoćete, u Vladu pod etiketom DP-a. Da je to velika knedla u grlu i udarac na ego i sujetu Plenkovića – jest“, rekao je Čačić.
Žižić, međutim, smatra da aktualne rasprave, pa tako i one povezane s dočekom, neće rezultirati stvarnim promjenama smjera Vladine politike.
„Mislim da se ništa posebno neće dogoditi nakon ove priče s dočekom. Vlada će i dalje izdašno financirati srpsku nacionalnu manjinu, Ministarstvo kulture će i dalje financirati postjugoslavenske kulturne sadržaje – sve ono čemu desnica prigovara“, naglašava Žižić.
Premijer već od ljeta odbija tvrdnje da se njegova politika pomaknula udesno te poručuje da takve ocjene nemaju realno uporište.
„Ne mogu oni uvjeriti nikoga da je ova Vlada profašistička. Pa kako bi to bilo, to bi se negdje vidjelo, virilo bi iz rukava. To je izmišljena ‘bubble’ realnost. Ako ste doma i slušate taj ‘bubble’, onda ćete u njega povjerovati, ali ‘bubble’ je tu da pukne“, izjavio je Andrej Plenković 3. veljače 2026.
Dok drugi napuhuju balone, on ih, poručuje se, probija. To postaje njegova konstanta – nije heroj kakvog bismo možda željeli, nego onaj za kojeg se smatra da je u ovom trenutku potreban, piše Ivan Skorin za Danas.hr.
