U Inkubatoru za kreativne tehnologije i IT industriju Sinergana u Rijeci je održana edukativna radionica „Inkluzija u kulturi“, posvećena razvoju pristupačnih i uključivih kulturnih usluga. Radionicu je organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Odsjekom za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja Grada Rijeke, a okupila je predstavnike brojnih kulturnih institucija i organizacija iz cijele Hrvatske.
Događanju su prisustvovali gradonačelnica Grada Rijeke Iva Rinčić, Vedran Vivoda, zamjenik gradonačelnice i čelnik PTOO-a Rijeka te predstavnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Natalija Šimunović. Radionicu su, uz njih, pratili koordinatori za nediskriminaciju iz Sustava upravljanja i kontrole EU fondova, predstavnici ITU gradova te regionalni koordinatori iz svih hrvatskih županija.
Kultura svima
Sudionici su kroz primjere dobre prakse i otvoreni dijalog raspravljali o važnosti inkluzije u kulturi, osobito u kontekstu projekata financiranih sredstvima Europske unije, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja svih građana u kulturnom životu.
Skup je otvorila gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, istaknuvši zadovoljstvo održavanjem radionice u prostoru simboličnog naziva Sinergana te naglasivši važnost suradnje različitih dionika u jačanju inkluzije u kulturi i društvu.
„Rijeka, kao bivša Europska prijestolnica kulture, ima ne samo priliku, nego i odgovornost promišljati kulturu kao zajedničko dobro koje mora biti dostupno svima. Kultura je u svojoj srži prostor u kojem društvo odražava svoje vrijednosti, povijest i kreativnost, no kako bi bila istinski zajednička, mora biti dostupna svima. Inkluzivnost u kulturi ne svodi se samo na ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta pristupačnosti, već zahtijeva promjenu paradigme i osmišljavanje kulturnih usluga koje su od samog početka namijenjene najširem krugu ljudi“, istaknula je Rinčić.
Dodala je kako je misija Grada omogućiti svakoj osobi, neovisno o preprekama s kojima se suočava, aktivno sudjelovanje u kulturnom životu – ne samo kao korisniku, već i kao stvaratelju. Upravo zato, naglasila je, u provedbi projekata financiranih sredstvima Europske unije nužno je poštivati Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i osigurati projekte koji su istinski uključivi.
Zaključno je poručila kako je današnja radionica prilika za razmjenu dobrih praksi, jačanje suradnje i poticanje novih inicijativa, izrazivši uvjerenje da će sudionici iz Rijeke ponijeti znanja i inspiraciju koje će prenijeti u svoje sredine, kako bi zajedno gradili kulturu koja uistinu pripada svima.
Inkluzivna kazališna pretplata
Radionica predstavlja nastavak uspješne suradnje Grada Rijeke i Ministarstva na promicanju horizontalnih načela, započete još 2024. godine, kada je organizirana prva zajednička radionica na ovu temu.
Edukacija o inkluzivnim uslugama u kulturi organizirana je u svjetlu velikog broja projekata kulturne i višenamjenske infrastrukture koji se pripremaju u okviru Integriranog teritorijalnog programa, s ciljem prijaviteljima prenijeti praktična znanja i primjere socijalnog uključivanja u kulturi koji im mogu pomoći u kvalitetnijoj razradi projektnih aktivnosti.
Program je započeo dan ranije, 5. veljače 2026. godine, inkluzivnom kazališnom predstavom „Nigdje, niotkuda“ Bekima Sejranovića u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Time je stavljen fokus na jedan od najpozitivnijih primjera riječke inkluzivnosti u kulturi – inkluzivnu pretplatu HNK Ivana pl. Zajca „Kazalište svima“.
Inkluzivna pretplata HNK Ivana pl. Zajca „Kazalište svima“ ostvarena je na inicijativu i kroz sinergiju stručnih dionika i udruga – Kultura svima svugdje i HNK Ivana pl. Zajca, u suradnji s Centrom za audiodeskripciju, Udrugom gluhih i nagluhih PGŽ te Udrugom slijepih PGŽ.
Omogućena je pretplata osobama s invaliditetom temeljem europske iskaznice za osobe s invaliditetom, čime je riječko kazalište postalo prvo kazalište u Hrvatskoj koje sustavno osigurava pristupačnost osobama s invaliditetom. Time su postavljeni standardi za modernu i uključivu zajednicu u kojoj su umjetnički sadržaji prilagođeni svima, neovisno o fizičkim ograničenjima. Kultura je samim time prestala biti privilegija i postala dostupno pravo.
Inkluzivnost infrastrukturnih projekata
Odabirom lokacije radionice unutar bivše električne centrale Tvornice papira Rijeka – Sinergane, praktično je prikazan rezultat projekta „Energana – Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju“, financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., putem ITU mehanizma. Zahvaljujući europskim sredstvima, prostor je obnovljen, rekonstruiran i opremljen.
Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda u nastavku je predstavio projekte Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2021. – 2027., s posebnim naglaskom na projekte Grada Rijeke koji se planiraju financirati putem ITU mehanizma. U aktualnoj financijskoj perspektivi Urbana aglomeracija Rijeka i njezine članice imaju na raspolaganju 55.000.000 eura za financiranje 18 strateških projekata putem ITU mehanizma.
Grad Rijeka u fokusu ima financiranje pilot-projekta uređenja sportsko-obrazovne zone Trsat , Dvorane mladosti i OŠ Trsat, čiji su nositelji Grad Rijeka i TD Rijeka sport; projekt Exportdrvo – razvoj višenamjenske infrastrukture u funkciji podrške gospodarstvu i turizmu obnovom i prenamjenom brownfield lokacije, čiji je nositelj TD Rijeka sport; projekt Jačanje sustava javnog prijevoza II, čiji je nositelj KD Autotrolej; te projekt Obnova toplinarstva Grada Rijeke – faza II, čiji je nositelj TD Energo.
Riječki primjeri dobre prakse
U sklopu radionice održan je i panel koji je moderirala Natalija Šimunović, načelnica Sektora za koordinaciju u pripremi i provedbi projekata te za koordinaciju korištenja sredstava tehničke pomoći Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Fokus panela bio je na obuhvatu inkluzivnosti u projektima Grada Rijeke, s posebnim naglaskom na rad Gradske knjižnice Rijeka, Dječje kuće i inkluzivne pretplate HNK Ivana pl. Zajca, a panelu su prisustvovali i predstavnici navedenih institucija.
Prezentaciju o inkluzivnosti u kulturi iz perspektive pravobranitelja za osobe s invaliditetom održala je Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Rijeka.
Predstavljeni su projekti i primjeri dobre prakse inkluzivnih kulturnih praksi: Film svima, Film svima svugdje, Film svima svugdje online, Knjiga svima, Kazalište svima, Muzej svima i Kultura svima, s posebnim naglaskom na suradnju s Gradskom knjižnicom Rijeka, Dječjom kućom te Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca.
Događanje je zaključeno izlaganjem Marca Pizzija iz Europske mreže za pristupačan turizam (ENAT), koji je predstavio iskustva i primjere dobre prakse vezane uz pristupačan kulturni turizam iz talijanskih projekata.
Sudionici su tijekom radioničkog dijela edukacije stekli znanja o inkluzivnim kulturnim praksama te načinima kako usluge u kulturi učiniti inkluzivnima za sve.
Ova su znanja polaznicima bila iznimno korisna, s obzirom na to da je pristup inkluzivnosti potrebno proširiti i primijeniti i na druge sektore, s ciljem uključivanja podzastupljenih i marginaliziranih skupina u planiranje i provedbu projekata financiranih kohezijskom politikom.
