Gotovo svi građani Hrvatske kupuju na sezonskim sniženjima, no velik broj njih pritom nailazi na obmanjujuće prakse. Europarlamentarka Biljana Borzan u ponedjeljak je predstavila rezultate istraživanja o iskustvima potrošača tijekom akcijskih prodaja i upozorila na učestale prijevare – osobito u online trgovini.
Prema istraživanju provedenom 2025. godine, čak 97,6 posto građana kupuje na sniženjima, najčešće odjeću i obuću, prehrambene proizvode te bijelu tehniku. No 72 posto ispitanika izjavilo je da su se susreli s lažnim sniženjima. Unatoč postojećim europskim i nacionalnim pravilima o oglašavanju popusta, više od 91 posto građana ostalo je razočarano ponudom nakon što su ušli u trgovinu.
Borzan upozorava kako trgovci često oglašavaju “totalne rasprodaje” i popuste do 70 posto, dok se u stvarnosti takav postotak odnosi na tek jedan ili dva proizvoda, a ostatak asortimana snižen je tek 10 do 20 posto. Građane poziva da prate kretanje cijena i prijavljuju sumnjive prakse te da ne nasjedaju na ponude koje djeluju predobro da bi bile istinite.
Online trgovine pod povećalom
Velik dio problema odnosi se na internetsku prodaju. Europska komisija analizirala je 16.000 web trgovina i utvrdila da svako četvrto oglašeno sniženje krši pravila. Na razini Europske unije 61 posto građana tvrdi da su naišli na lažne popuste.
Potrošači se žale i na influencere koji ne označavaju plaćene objave, ali i na manipulativan dizajn internetskih stranica. Čak 78 posto kupaca smatra da su online trgovine osmišljene tako da ih navode na izbor skupljih ili nepovoljnijih opcija.
Borzan je posebno istaknula primjer trgovine Shein, koja prema istraživanjima ima višestruko više manipulativnih elemenata – poput lažnih odbrojavanja vremena, skrivenih informacija ili lažne hijerarhije ponude – u usporedbi s Asosom, a znatno više nego Zara ili H&M.
Proizvodi s opasnim kemikalijama
Osim manipulativnog oglašavanja, upozorava i na sigurnost proizvoda s pojedinih platformi poput Temua i Sheina, koje su zbog nižih cijena vrlo popularne među hrvatskim građanima. Prema istraživanjima u Danskoj, 86 posto testiranih jakni kupljenih preko Temua sadržavalo je štetne kemikalije, a isti postotak igračaka nije zadovoljavao sigurnosne standarde.
U Poljskoj je 57 posto testirane odjeće sadržavalo štetne metale poput olova, kobalta i nikla, dok je u Italiji 87 posto analizirane kozmetike imalo netočne podatke o sastojcima ili roku trajanja. Istraživanja iz Poljske i Belgije pokazala su da oko polovice testirane odjeće i nakita sa Sheina sadrži štetne tvari.
Hrvatska pri dnu po zaštiti potrošača
Borzan je naglasila kako je Hrvatska i dalje među najlošijim državama u EU po zaštiti potrošačkih prava. Dok u ostatku Europe 61 posto građana vjeruje državnim institucijama da će ih zaštititi, u Hrvatskoj takvo povjerenje ima tek 31 posto ispitanika.
Razina informiranosti također je zabrinjavajuća – 56 posto građana ima vrlo slabo znanje o svojim potrošačkim pravima, a samo 17 posto tvrdi da ih dobro poznaje.
Zbog toga Borzan zagovara više tržišnih inspekcija i veće ovlasti Europskoj komisiji u borbi protiv prekograničnih prijevara velikih internetskih platformi.
Rekordna potrošnja i stvarna kupovna moć
Govoreći o sve većoj blagdanskoj potrošnji, istaknula je da se često objavljuju podaci o rekordnoj potrošnji, no bez konteksta rasta cijena. Ne postoje precizne statistike o broju kupaca tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, ali rast potrošnje, smatra, stvara dojam veće kupovne moći nego što ona u stvarnosti jest.
Cijene su značajno porasle, a uvjerena je da su mnogi građani ove zime imali skromniju blagdansku trpezu jer si nisu mogli priuštiti sve što su željeli, piše Net.hr.
