Čak 72 posto ispitanika naišlo je na lažna sniženja, a 91 posto bio je razočaran ponudom
Potraga za povoljnim cijenama još nije završila, kao ni posljednji dani zimskih sezonskih sniženja. Iako se bliže kraju, neki kupci i dalje uspijevaju pronaći dobre popuste.
„Ima proizvoda na sniženju iako je već kraj ali nađe se. Neke stvari su snižene sa 60 eura na 20, tako da nađe se“, kaže Adriana iz Zagreba, koja kupnju obavlja isključivo u fizičkim trgovinama, a ne putem interneta.
„Zato što dosta često znaju ucjenjivati s time da moraš kupit dva proizvoda da imaš besplatnu dostavu. Ili dostava bude skuplja nego proizvod na sniženju“, objašnjava.
S druge strane, neki građani ostaju ravnodušni na izloge pune akcijskih cijena.
„Piše od 4,99 pa najniža cijena bude 20 eura. To su samo marketinški trikovi da dođemo“, primjećuje Mirna iz Zagreba.
Istraživanje
Istraživanje Europske komisije pokazuje da u Hrvatskoj gotovo svi kupuju proizvode na sniženjima, pri čemu se najviše novca troši na obuću, odjeću i hranu. Čak 72 posto ispitanih susrelo se s lažnim sniženjima, dok je 91 posto bilo nezadovoljno ponudom.
Europarlamentarka Biljana Borzan ističe: „Trgovci često znajući da psihološki kupovanje na sniženjima građanima stvara određenu ugodu jer imaju osjećaj da su uštedjeli, pa se često stavi da je cijena snižena koja je bila puna cijena prije sniženja.“
Prema rezultatima istog istraživanja, građani ne vjeruju da Vlada dovoljno štiti njihova prava, dok veće povjerenje imaju u potrošačke udruge. Iz tih udruga poručuju da problem leži i u slaboj informiranosti potrošača.
„Naši potrošači nisu skloni prijavljivati, mi evo kad god su ta sniženja kažemo, sve što otkrijete da nije u skladu sa Zakonom – prijavite. Ljudi nama javljaju da mi prijavimo. Jednostavno nisu skloni tome. A nije dostatna ta kontrola ni koju Državni inspektorat provodi“, kaže Ana Knežević iz udruge za zaštitu potrošača.
Unatoč tome, tržišna inspekcija Državnog inspektorata tijekom sniženja provodi nadzore. Prema preliminarnim podacima, od 27. prosinca obavljeno je 165 kontrola, pri čemu su utvrđena 22 prekršaja. Oni su se odnosili na neisticanje cijena, najniže cijene i uvjeta prodaje, isticanje više cijena, a u tri slučaja cijene su bile pogrešno označene.
Osim takvih nepravilnosti, Europska komisija upozorava i na prijevare u internetskoj prodaji, osobito na kineskim platformama. „Većina toga što se prodaje na tim platformama nije u skladu s našim zakonima u smislu da ima kemikalija koje su štetne i opasne, da fizička svojstva nisu u skladu s našim zakonima i slično, osobito – opasno za djecu“, upozorava Borzan.
Kako bi dodatno zaštitila potrošače, Komisija je pokrenula sudske postupke, a od srpnja uvodi i dodatne carine na male pakete, prenosi Danas.hr.
