‘Platformu ne zanima koliki trošak ima vozač, samo određuje cijene putem algoritma, ovisno o ponudi i potražnji’
U jeku popodnevne prometne gužve naručujemo taksi od Glavnog kolodvora do studija RTL-a. Jedna aplikacija nudi vožnju za 5,39 eura i dolazak za minutu, dok druga, uz 20-postotnu promociju, traži 3,50 eura. Za udaljenost od tri i pol kilometra to znači cijenu od oko jednog eura po kilometru. Kada se uzmu u obzir svi troškovi koje vozači imaju, nije neobično da se zbog takvih cijena sve češće bune.
Kako izgleda svakodnevica za volanom opisuje nam Miro Jelić, koji već godinama vozi putem platforme, ali preko vlastitog obrta:
“Čim je previše vozača, dobiješ cijenu od 2 do 3 eura, a čujem da autić u lunaparku košta dvije ili tri minute 3 ili 4 eura. A mi možemo voziti za 3 ili 4 eura i sedam kilometara.”
Slična iskustva dijeli i njegov kolega iz Splita, Ivo Šišević, član nedavno osnovane građanske Inicijative taksi vozača. Kao ključni problem ističe činjenicu da se, prema njegovim riječima, više štite platforme koje same određuju cijene, uvjete rada i pristup tržištu, bez ograničenja provizije koju uzimaju vozačima.
“Platforma organizira kompletan prijevoz, ali za ništa od toga ne odgovara, već odgovaraju vozači. Platformu ne zanima koliki trošak ima vozač, samo određuje cijene putem algoritma, ovisno o ponudi i potražnji”, kaže Šišević.
U Ministarstvu prometa svjesni su problema s cijenama. Državni tajnik Tomislav Mihotić za Direkt navodi da je osnovano radno tijelo u kojem sudjeluju i korisnici i pružatelji taksi usluga, s ciljem pronalaska rješenja za postojeće stanje.
Minimalne i maksimalne cijene po kilometru
„I pokušat ćemo sve to pomiriti na način da i minimalna i maksimalna cijena bude na neki način limitirana i kontrolirana, i da svi koji se bave taksi uslugom i koji je koriste budu maksimalno zadovoljni“, ističe Mihotić. Razlog za to su brojna svjedočanstva o lošim iskustvima turista, osobito na prometnim čvorištima, gdje su pojedini taksisti naplaćivali drastično previsoke iznose za kratke vožnje. U pamćenju je ostao i slučaj Novozelanđanke koja je za svega dva kilometra platila 1500 eura.
Ako se uistinu uvedu donja i gornja granica cijene po kilometru, to bi s jedne strane značilo da vozači više neće voziti neisplative relacije, a s druge bi putnici bili zaštićeni od pretjeranih i nerazumnih iznosa, osobito na mjestima poput kolodvora i zračnih luka.
„Nijedan pošteni taksist nije za to da se vožnja naplati 100 eura, ili 200, 500, ne znam ni ja koliko su naplaćivali, tako bi isto bilo fer da se zaštiti i ta minimalna cijena. Zna se koliko tu što košta, i da se tu onda odredi i ta najniža cijena“, kaže Miro Jelić.
Jedna promjena ipak je sigurna već od lipnja. Uvode se obavezne taksi-kartice s QR kodom, putem kojih će putnici moći provjeriti tko ih vozi, ima li vozač važeću dozvolu i položen ispit za taksi-vozača te je li kažnjavan. Predviđena je manja kartica za vozača i veća za vozilo.
Postaju obavezne taksi-kartice
„Veliku karticu treba postaviti ispod vjetrobranskog stakla, u donji lijevi kut, kako bi bila jasno vidljiva osobi izvan vozila. Na taj način putnik može još prije ulaska skeniranjem QR koda provjeriti je li kartica važeća“, objašnjava Renata Jandrašek iz Agencije za komercijalnu djelatnost. Iako se kartice izdaju još od prošlog ljeta, od procijenjenih 40 tisuća taksista do sada je zahtjev predalo tek oko 3200 vozača, što upućuje na to da mnogi čekaju posljednji trenutak.
Unatoč najavama dijela vozača o digitalnom štrajku u ponedjeljak, odnosno privremenom gašenju aplikacija zbog niskih cijena, visokih provizija i sve skupljih troškova održavanja vozila, čini se da postoji sve veće razumijevanje problema – ne samo među vozačima, nego i u državnim institucijama. Sve je jasnije da bi cijene taksi usluga trebale rasti.
„Po ovim trenutačnim platformskim cijenama, sa ovim provizijama, naš posao nije održiv i mi ne možemo poslovati s dobitkom. Znači, ne postoji ni u teoriji scenarij u kojem bi mi mogli poslovati u plusu“, ističe Ivo Šišević. Na pitanje hoće li to u konačnici značiti i veće cijene za građane, državni tajnik Mihotić odgovara: „Moguće, ali mi želimo da bude primjerena i da građani, kao i dosad, što više koriste taksi uslugu.“ Pritom podsjeća da i taksisti, osobito oni koji rade preko platformi, moraju imati uvjete od kojih mogu pristojno živjeti, prenosi Danas.hr.
