Skupa nafta i plin i poremećeni opskrbni lanci su poput otrova za njemačku privredu. Vlada u Berlinu je alarmirana
Odmah nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, iranski režim brzo je reagirao, ispaljujući napade gotovo nasumično na vojne i civilne ciljeve u susjednim zemljama. Iran je također zabranio prolazak brodova uz svoju obalu. Hormuški tjesnac, ključna ruta u Perzijskom zaljevu kroz koju se svakodnevno transportira oko 20 posto globalne nafte, praktički je zatvoren, piše Deutsche Welle.
Posljedica je bio trenutačan rast cijena nafte. Na njemačkim benzinskim crpkama super-benzin je dosezao i do 2,50 eura po litri, dok je prosječna cijena dizela premašila dva eura, što je povećanje od 30 do 40 centi u odnosu na razinu prije napada na Iran. Još veći skok vidljiv je kod cijena plina nakon što su iranski dronovi napali postrojenja za ukapljeni plin (LNG) u Kataru, što je privremeno zaustavilo proizvodnju. Njemačka ne uvozi LNG izravno iz Katara, već dolazi raznim kanalima, uključujući norveške plinovode. Ipak, europsko veleprodajno tržište određuje cijene prema dostupnoj globalnoj ponudi i odnosu potražnje.
Porast cijena energije pogađa ne samo kućanstva nego i industriju, koja bilježi rast troškova proizvodnje. Najviše su pogođene energetski zahtjevne grane poput kemijske industrije, proizvodnje čelika, stakla i papira, ali i automobilska industrija te strojogradnja.
Šok za vladu Friedricha Merza
Rat s Iranom jasno pokazuje koliko su visokoindustrijalizirane ekonomije, poput Njemačke, osjetljive u eri globalnih kriza. Veronika Grimm, članica petočlanog tima stručnjaka koji savjetuju njemačku vladu o ekonomskim pitanjima, upozorava na rastući rizik inflacije i dodatnu nesigurnost za investicije.
„Moramo se pripremiti na duže razdoblje povećane nesigurnosti“, izjavila je Grimm za njemačku medijsku mrežu RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND). Politički okvir u Njemačkoj već zaziva uzbunu. Deset mjeseci zemljom upravlja koalicija CDU/CSU i SPD, a kancelar Friedrich Merz (CDU) obećao je da će ekonomski oporavak biti njegov glavni prioritet. Ipak, očekivani oporavak još nije vidljiv, a mali rast na početku godine mogao bi se poništiti zbog sukoba s Iranom.
Cijene energije u Njemačkoj već su snažno porasle nakon ruskog napada na Ukrajinu. Daljnji rast troškova energije, uz poremećene globalne lance opskrbe i dodatnu međunarodnu nesigurnost, djeluje kao snažan pritisak na njemačku ekonomiju.
Grimm stoga traži da Europa učvrsti svoju otpornost u opskrbi energijom – kroz diverzificirane lance opskrbe, dobro opskrbljena skladišta, koordiniranu europsku nabavu i ubrzanu izgradnju domaćih kapaciteta. Takvi zahtjevi postoje još od prekida ruskih isporuka plina prije četiri godine, no njihova provedba ide sporo. Nakon vrlo hladne zime u Njemačkoj, skladišta plina gotovo su prazna.
Osim energetske krize, rat s Iranom donosi dodatne poteškoće transportnom sektoru. Njemačke brodarske kompanije sada moraju zaobilaziti Perzijski zaljev, što usporava globalne lance opskrbe i povećava troškove osiguranja i goriva. Dio zračnog prostora iznad zaljevskih država također je zatvoren, pa aviokompanije moraju mijenjati rute, što produžuje vrijeme putovanja i dodatno povećava troškove kerozina.
Opasnost od nove inflacije
Kako cijene energije rastu iz dana u dan, povećava se i rizik od novog rasta inflacije. Tvrtke su primorane veće troškove prenijeti na krajnje korisnike kroz skuplje proizvode. „To se već dogodilo tijekom energetske krize 2022. godine, kada su potrošači osjetili rast cijena u trgovinama“, navodi se.
Rast troškova života smanjuje kupovnu moć građana, što se odražava na domaću potrošnju. Istovremeno, na međunarodnom tržištu Njemačka postaje manje konkurentna jer su njeni proizvodi skuplji – što predstavlja značajan problem za izvozno orijentiranu ekonomiju.
Politički odgovor zasad je relativno suzdržan. Ministrica privrede i energetike Katherina Reiche (CDU) osnovala je „task force“ koji svakodnevno analizira situaciju i predlaže moguće mjere. „Cilj je pratiti eksploziju cijena, nadzirati sigurnost snabdijevanja i procijeniti posljedice za kompanije“, navodi glasnogovornik vlade Steffen Meyer, dodajući da vlada podržava mjere za veću konkurenciju i transparentnost na tržištu naftnih derivata.
Procjena ekonomskih posljedica rata na Bliskom istoku još je prerana, ali rizici su očigledni. Savezna vlada zasad odbija izravno intervenirati u cijene goriva na benzinskim postajama, vjerojatno i zbog ograničenog učinka kratkotrajnih popusta uvedenih 2022. godine.
Kartelski ured sada treba ispitati koriste li naftne kompanije trenutnu krizu za dodatne profite, povećavajući cijene goriva iako su skladišta još puna sirove nafte kupljene po nižim cijenama. Istovremeno, država značajno zarađuje na visokim cijenama – gotovo polovica onoga što vozači plaćaju odlazi u državni proračun kroz razne poreze. Lobističke organizacije, poput automobilskog kluba „Mobil in Deutschland“, već su kritizirale vladu da „puni blagajnu na račun vozača“.
Kritike energetske politike
Savezna vlada nastoji u ovoj krizi demonstrirati stabilnost i ističe dosad provedene mjere za ublažavanje rasta cijena energije, poput smanjenja poreza na električnu energiju za tvrtke te ukidanja određenih taksi. Ipak, kritičari tvrde da vlada Fridricha Merza zapravo produbljuje ovisnost o fosilnim gorivima umjesto da je smanjuje u skladu s klimatskim ciljevima.
Ekološke i potrošačke organizacije upozoravaju i da se razvoj obnovljivih izvora energije otežano odvija. Prema njihovim riječima, zakonske prepreke usporavaju izgradnju vjetroelektrana i solarnih projekata. U kontekstu globalne nesigurnosti, to Njemačku čini manje otpornom na energetske krize nego što bi mogla biti, piše Danas.hr.
