Hrvatska vatrogasna zajednica uputila je upozorenje građanima zbog čestog spaljivanja biljnog otpada, koje je jedan od najčešćih uzroka požara na otvorenom prostoru.
S dolaskom toplijeg vremena mnogi započinju poljoprivredne radove, no nekontrolirano spaljivanje korova i granja može se lako proširiti na okolno raslinje, šume ili stambene objekte.
Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od početka godine do 10. ožujka zabilježena je 701 intervencija na požarima otvorenog prostora. To je 161 intervencija više nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno povećanje od gotovo 30 posto.
Unatoč većem broju intervencija, izgorjela površina ove je godine manja. Do sada je izgorjelo 1189 hektara, dok je u istom razdoblju prošle godine izgorjelo 1403 hektara.
Vatrogasci ističu da to može značiti bržu reakciju i učinkovitije gašenje požara u početnoj fazi.
Savjet građanima
Građanima preporučuju da biljni otpad ne spaljuju nego da ga kompostiraju ili odlože u reciklažna dvorišta.
Ako se ipak odluče na spaljivanje, to moraju činiti u skladu s odlukama lokalnih jedinica koje određuju kada i pod kojim uvjetima je takva praksa dopuštena.
Spaljivanje otpada može smanjiti vidljivost na cestama zbog dima, dodatno zagađuje zrak, tlo i vodu te ugrožava biljni i životinjski svijet.
Visoke kazne
Za izazivanje požara predviđene su visoke novčane kazne.
Odgovorne osobe mogu biti kažnjene iznosima od 1990 do 19.900 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana.
Ako je požar izazvan iz nehaja, kazne se kreću od 260 do 1990 eura. Kazneni zakon predviđa i zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina za dovođenje života i imovine u opasnost.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković istaknuo je kako je nekontrolirano spaljivanje korova jedan od najčešćih uzroka šumskih požara.
Vatrogasci su pozvali građane da se ponašaju odgovorno te da u slučaju požara odmah obavijeste vatrogasce na broj 193 ili Centar 112.
