Rast inflacije u Hrvatskoj, koji je u ožujku dosegnuo 4,8 posto na godišnjoj razini, ponovno je otvorio pitanje daljnjeg poskupljenja hrane. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u istom razdoblju imala najvišu inflaciju u eurozoni, a ključni razlog rasta cijena i dalje su energenti.
Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je kako je aktualni rast inflacije posljedica šokova na tržištu, posebno povezanih s geopolitičkom situacijom i ratom na Bliskom istoku. Naglasio je da, iako inflacija nije ohrabrujuća, hrvatsko gospodarstvo zasad funkcionira stabilno, a opskrba energentima nije ugrožena.
No, stručnjaci upozoravaju da bi upravo rast cijena energije mogao imati lančani učinak na cijene hrane. Profesor agronomije Ivo Grgić ističe kako hrana dugoročno prati inflaciju, ali i dodatno poskupljuje u razdobljima povećane potražnje, poput blagdana.
Procjenjuje da bi pojedine kategorije hrane već ove godine mogle poskupjeti i do 20 posto, pri čemu su najizloženiji proizvodi kraćeg roka trajanja, poput voća i povrća. Razlog tome su i klimatske promjene, ali i veći troškovi proizvodnje u plastenicima i staklenicima, koji su posebno osjetljivi na cijene energenata.
S druge strane, manji rast cijena očekuje se kod mesa i prerađevina poput svinjetine i piletine, dijelom zbog kraćih proizvodnih ciklusa. Kod junetine bi rast mogao biti sporiji zbog smanjene potražnje i otežanog izvoza na tržišta pogođena sukobima.
Ipak, Grgić upozorava da i poskupljenja imaju svoje granice. Prevelik rast cijena mogao bi izazvati snažan pritisak na plaće i mirovine, što bi, kako kaže, vodilo u scenarij ozbiljne inflacije.
Na pitanje treba li država intervenirati, ističe da nije pobornik zamrzavanja cijena i sličnih mjera, osim u segmentima poput električne energije i vode za kućanstva, dok bi ostalo trebalo prepustiti tržištu.
Na dodatne inflatorne pritiske upozoravaju i iz Hrvatske udruge poslodavaca. Glavni ekonomist Hrvoje Stojić naglašava da rast cijena fosilnih goriva brzo utječe na cijeli lanac – od proizvodnje do distribucije. U posljednjih mjesec dana zabilježen je snažan rast cijena energenata, pri čemu je cijena nafte porasla i do 50 posto, a plina i do 85 posto.
HUP ističe da je još prerano za precizne procjene, no upozorava na mogućnost daljnjeg ubrzanja inflacije, osobito ako se kriza produbi. Dugotrajniji rast cijena mogao bi usporiti gospodarski rast i dodatno opteretiti potrošače.
Dodatni problem predstavlja i visoka ovisnost Hrvatske o uvozu hrane. Od 2019. godine uvoz je porastao za čak 120 posto, dok domaća proizvodnja stagnira. Istodobno, globalno tržište suočava se s rastom cijena gnojiva i poremećajima u opskrbi, što dodatno povećava troškove proizvodnje.
Važan faktor su i troškovi transporta. Budući da gorivo čini oko 35 posto operativnih troškova pomorskog prijevoza, rast cijena energenata može povećati trošak logistike i do 15-20 posto, što se potom prelijeva na konačne cijene hrane.
Iz HUP-a upozoravaju i da bi eventualno administrativno ograničavanje cijena moglo dodatno opteretiti domaću prehrambenu industriju. Hrana i bezalkoholna pića čine gotovo 22 posto potrošačke košarice, pa svaki rast cijena u tom segmentu značajno utječe na ukupnu inflaciju.
Konačan razvoj situacije ovisit će o kretanju cijena energenata, stabilnosti opskrbe te daljnjem razvoju geopolitičkih okolnosti. U svakom slučaju, jasno je da su pred potrošačima i gospodarstvom izazovni mjeseci, prenosi Net.hr.
