Oporbeni saborski zastupnici oštro su reagirali na najnovije podatke o inflaciji, koja je u Hrvatskoj u ožujku dosegnula 4,8 posto na godišnjoj razini, što je prema Eurostatu najviša stopa u eurozoni.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja poručio je kako ovakva inflacija nije slučajna, već posljedica političkih odluka. Kritizirao je, među ostalim, uvođenje eura u nepovoljnom trenutku, širenje javnog sektora te izostanak ključnih strukturnih reformi u razdoblju gospodarskog rasta. Također je ustvrdio da su sredstva iz fonda za oporavak i otpornost trošena na projekte bez stvarne razvojne vrijednosti, dok je istodobno upozorio na visoku cijenu korupcije koja, prema njegovim riječima, godišnje doseže milijarde eura.
Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ocijenila je da se gospodarska situacija pogoršava te da država ne reagira dovoljno odlučno. Smatra da inflacija u Hrvatskoj nije samo uvezena, već i domaće generirana, posebno kroz rast cijena hrane. Kritizirala je Vladu jer, kako kaže, samo konstatira stanje umjesto da aktivno djeluje, te predložila izravne razgovore s trgovcima kako bi se pokušalo utjecati na stabilizaciju cijena.
Slične ocjene iznio je i zastupnik Nezavisne platforme Sjever Ivica Baksa, koji je upozorio da se inflacija u eurozoni postupno smiruje, dok u Hrvatskoj i dalje ostaje visoka. Naglasio je da su u pojedinim segmentima, osobito u hrani i uslugama, zabilježeni i dvoznamenkasti rastovi cijena, te pozvao na veću fiskalnu disciplinu i socijalnu osjetljivost prema građanima.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da vladajući nisu učinili dovoljno kako bi ojačali otpornost gospodarstva na energetske šokove i rast cijena hrane. Ukazao je i na rast uvoza hrane te energetsku ovisnost, ističući da su se sredstva iz europskih fondova, prema njegovu mišljenju, trebala više usmjeriti u proizvodnju i energetsku neovisnost.
Posebno oštra bila je čelnica Možemo! Sandra Benčić, koja je upozorila da Vlada već godinama odbija uvesti mehanizme kontrole tržišta i oporezivanje ekstraprofita. Prema njezinim riječima, bez takvih mjera, smanjenje PDV-a i druge intervencije zapravo znače preusmjeravanje javnog novca prema onima koji ostvaruju dodatnu dobit.
„Ako nema kontrole tržišta, taj novac završava kod trgovaca – i to je novac građana“, poručila je Benčić, optuživši Vladu da svjesno ne želi sankcionirati takve prakse.
U pozadini ovih političkih rasprava stoje i konkretni ekonomski pokazatelji. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene su u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto. Podaci Eurostata potvrđuju da Hrvatska trenutačno bilježi najvišu inflaciju među zemljama eurozone.
Rasprava o uzrocima i mogućim rješenjima tako se nastavlja, dok građani već sada osjećaju posljedice rasta cijena u svakodnevnom životu, piše Net.hr.
