Slavko Linić, Damir Novotny i Boris Podobnik otkrili su nam svoj stav oko smanjenja PDV-a kao odgovora na krizu
Poput Voldemorta, čije se ime ne izgovara, ni PDV se ne dira – osim kada se govori o mjerama za suzbijanje krize. Novinari su ministra financija, Tomislava Ćorića, pitali o mogućnosti uvođenja fluktuirajućeg PDV-a.
“Vjerujem da će sve te teme biti na stolu kako ova kriza bude odmicala. Međutim to mi djeluje kao jedna vrlo logična opcija”, odgovorio je Ćorić.
Stručnjaci protiv smanjenja PDV-a
Je li riječ o logičnom potezu? Znači li to da bi PDV mogao biti smanjen? Naziru li se veće promjene? O toj temi raspravljalo se na Direktovom panelu Linić – Podobnik – Novotny, koji je ponudio različite stavove.
“Moje mišljenje je da ne bi trebalo smanjivat opću stopu PDV-a radi energetske krize”, rekao je Slavko Linić, bivši ministar financija.
S druge strane, Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika smatra da bi stopu PDV-a trebalo sniziti s 25 na 23 posto.
“23 ili 22, to bi bilo za očekivati pa da budemo bliži mnogim drugim zemljama”, rekao je Podobnik.
“Privremeno spuštanje stope PDV-a je moguće, ali nema smisla stalno mijenjati porezni sustav. Ja sam za to da se ništa ne dira, pogotovo ako bi bio povod rast cijena energenata”, rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Ista stopa PDV-a od 2012.
Među europskim državama višu stopu PDV-a od Hrvatske imaju samo Mađarska i Island. U Hrvatskoj je opća stopa PDV-a od 2012. godine 25 posto. Dok su neke zemlje u posljednjih deset godina uvodile promjene, trenutačno je stanje sljedeće: Slovenija ima stopu od 22 posto, Austrija 20 posto, Njemačka 19 posto, a Italija 22 posto.
Postoje dva ključna razloga protiv smanjenja PDV-a.
“Vlada će trebati državni proračun za pomoć najsiromašnijim slojevima građana i trebat će za pomoć gospodarstvu i zato bi smanjenje PDV-a imao ogroman negativni utjecaj na socijalnu politiku Vlade”, rekao je Linić.
Porez na hranu
U Hrvatskoj se na većinu prehrambenih proizvoda primjenjuje PDV od 25 posto, dok je u Sloveniji ta stopa 9,5 posto, a u Austriji i Italiji 10 posto. Njemačka ima još nižu stopu od sedam posto na hranu.
Postavlja se pitanje može li se i kod nas ta stopa smanjiti.
“Posebno ova stopa koja bi bila usmjerena prema hrani to bi moglo biti 8 ili 9 posto”, rekao je Novotny.
No, pritom se dolazi do još jednog čestog argumenta protiv smanjenja poreza – tvrdnje da niži PDV ne bi doveo do nižih cijena hrane jer bi trgovci razliku zadržali za sebe. Ipak, ne dijele svi ekonomisti takav stav.
“Pomoglo bi. A što se tiče argumenta da se cijene neće smanjiti – možda se neće smanjiti, ali neće ni rasti”, rekao je Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dodao da bi bilo razumnije uvesti nižu stopu PDV-a na hranu jer bi to obuhvatilo širi raspon proizvoda.
Sve u konačnici ovisi o tome koliko će američki predsjednik nastaviti s vojnim djelovanjima. Ako to ne potraje dugo, PDV bi se mogao vratiti u sferu teme o kojoj se ne govori – i ostati nepromijenjen, prenosi Danas.hr.
