‘Znam da većina nas drži ta jaja par dana vani, ali kuhanjem jaja – ljuska kao glavna opna, odnosno barijera prema okolini – gubi svoju strukturu, postaje poroznija’
U tjednu uoči Uskrsa potrošili smo čak 882 milijuna eura. Iako je broj izdanih računa bio manji za 10 posto, ukupna potrošnja bila je veća nego prošle godine, ponajviše zbog rasta cijena.
Ipak, posebnu je pažnju privukao još jedan podatak – koliko ste jaja pojeli ovog Uskrsa? U anketi koju je provela Mia Kapov, najčešći odgovori bili su jedno i pol, dva ili tri jaja, dok su dvojica ispitanika priznala da su pojela čak deset.
Koliko je jaja preporučljivo pojesti?
Na pitanje o tome koliko je jaja preporučljivo pojesti, mnogi nisu imali odgovor. No, to zna gost RTL Direkta, nutricionist Sebastijan Orlić.
Deset jaja u jednom danu. Iskrena su bila dva gospodina ali, je li to previše?
Pa možda je pojeo za vikend, ne možemo znati, ali na sva ova pitanja, odgovor u nutricionizmu ovisi. Znači, za nekog može neka brojka biti previše, za drugog apsolutno ne. Treba prvo uspostaviti ciljeve, a zatim i potrebe, ali tijekom blagdana bi bilo dobro malo se opustiti. Promjenu radimo van blagdana.
Ako je doručak bio šunka, jaja, ručak janjetina, večera je opet nešto, jedu se kolači.. Dest jaja u takvom danu?
Pa dobro, možda čovjek računa ovo što je uključeno u kolače ili u francusku salatu.
Ne, mislim da je baš bilo jaja.
Samo deset jaja, vjerojatno ta osoba nema potrebe za tolikom količinom proteina odnosno nutrijenata u jednom obroku, ali nekakva mjera bi bila – opet ovisi od osobe do osobe – dva tri četiri, za nekog i pet jaja, za osobu većih gabarita odnosno, većih proporcija. Mi tu količinu gađamo prema našim potrebama za nutrijentima, u ovom slučaju proteinima.
Svako jaje ima 6 do 7 grama proteina
Znači ne postoji univerzalni odgovor. On bi bio, kako ste rekli, dva do pet, kad se govori baš o tvrdo kuhanim jajima?
Da. Svako jaje ima 6 do 7 grama proteina, za većinu ljudi je dobar unos 30 do 40, eventualno 50 grama po obroku. Podijelimo sa šest do sedam i dođemo do nekog svog okvirnog broja jaja po obroku ili po danu jer, želimo imati raznoliku prehranu pa možda u drugim obrocima birati druge izvore proteina.
Odjednom pet komada, je li previše ili nije?
Ovisi opet za koga: 30 do 35 grama proteina, ovisi o veličini jaja. Za odraslu mušku osobu velikih gabarita to je prosječna odnosno normalna porcija.
Koliko ste vi pojeli jučer?
Računaju se samo jaja ili?
Samo jaja.
Pa mislim da čak uopće nisam jeo jaja kao takva, nego samo kao dio obroka.
Do kad se smiju jesti uskrsna jaja?
Prije tri godine mi je na uskrsni ponedjeljak isto u goste došao jedan nutricionist, pitala sam ga tad to važno pitanje: Do kad se smiju jesti uskrsna jaja? On je odgovorio, ako nisu u frižideru, mogu se jesti samo na Uskrs. Je li stvarno tako?
Zdravstvene smjernice i govore u takvom smjeru. Znam da većina nas drži ta jaja par dana vani, ali kuhanjem jaja – ljuska kao glavna opna, odnosno barijera prema okolini – gubi svoju strukturu, postaje poroznija ta ljuska i samim time poroznija za bakterijske sojeve.
Zdravstvene smjernice jesu da jaja koja su termički obrađena ne budu više od dva sata u komadu vani.
Koja bi onda bila vaša preporuka?
Stavljati jaja u frižider.
A ako stoje od jučer vani?
Opet, ja bih se tu držao javno zdravstvenih smjernica, ali anegdote su različite. Jaja – ljudi mislim ili da se previše boje ili da su previše opušteni oko sigurnosti takve namirnice.
Ona se, dok nisu termički obrađena, mogu čak osjetno duže vremena držati vani. Kad su termički obrađena, puno puno kraće.
Ok, znači, ljudi koji sad ovo gledaju, ako su jučer ofarbali ta jaja i ostavili ih vani, znači da ih više ne bi trebali jesti?
Ja bi ih ostavio za ukras.
Fokus na visok unos povrća
Znači, više ih ne jesti. Koje su najčešće greške – sad smo pričali o meniju, dosta se jelo i kuhane šunke i kruha, janjetine – koje su najčešće greške koje radimo u blagdansko doba s prehranom?
Recimo, uskrsna prehrana je poprilično proteinski jaka, što je dobro. Najčešće je u hrvatskoj prehrani ta ‘prtljaga’ što bi se reklo, dakle puno ugljikohidrata i masti. Recimo, francuska salata je vrlo fina, ali energetski vrlo jaka odnosno, vrlo bogata.
Tako da, nekakve greške su zapravo neumjerenost… ali opet, neće božićni i uskršnji blagdani definirati naše zdravlje, mi zdravlje gradimo kroz drugih 350 dana koji nisu blagdani. A na blagdane bismo trebali napraviti prostor da se možemo opustiti i pokušati izbjeći nekakvu grižnju savjesti.
Ako se netko sada najeo previše francuske, pojeo deset jaja svaki dan i to ovih koja nisu stajala u frižideru, što se može u sljedećim danima da se stvari uravnoteže?
Treba se vratiti – neću reći na staro jer je pitanje kakve su nam navike – ako su dobre navike treba se vratiti na staro, fokus na visok unos povrća, visok unos proteinski guste hrane koja je zasitna i kada tako konstruiramo obroke, poželjno oko lokalne sezonske hrane, vrlo brzo ćemo se vratiti u normalno.
Jer, moramo priznati, blagdanska hrana je natprirodno fina, kao i ova procesirana, i možda nam treba neko vrijeme da se naučimo jesti normalnu ukusnu hranu.
Treba izbjegavati jesti ostatke od Uskrsa
Što možda izbjegavati u sljedećim danima onda?
Možda izbjegavati jesti ostatke od Uskrsa. To se može razvući još do dva tjedna. Treba se vratiti uravnoteženoj prehrani koja je nutritivno bogata i, ništa se ne treba izbjegavati, nego treba smanjiti prekomjerni unos energije za nešto što nam uopće ne treba.
Ima li sada smisla post? Netko će možda reći, jeo sam puno za blagdane, sada čišćenje.
U praksi često vidim da ljudi odu iz krajnosti u krajnost. Sad, ima li smisla ili nema.. netko će reći da je post od hrane jedini pravi detoks, ali iz iskustva – što osobnog što u radu s ljudima – jako je teško izdržati post ako od prejedanja naglo odemo u post.
To je nešto što možda više ima smisla prakticirati – ako ima smisla ikad – par puta godišnje kao nekakav odlazak na fakultet, ako već imamo dobre temelje prehrane, ali ne bih preporučio. Mislim da je velika patnja otići iz prejedanja u apsolutni post.
Spomenuli ste i sami tu maniju proteinsku. Imam osjećaj da vlada opsjednutost proteinima. Koja je prava mjera? Govorili smo već i u ovom kontekstu o jajima i je li to stvarno važno i koliko je važno?
Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, protein je postao važniji nego ikad prije u povijesti pa su se tako digle i preporuke za unos proteina pa se tako preokrenula i ona piramida koja je uspjela dobro poruku prenijeti, a to je ta važnost proteina.
Danas su bitniji nego ikad jer se manje krećemo – to je ljudima možda potpuno kontraintuitivno, ali mi sada moramo tražiti hranu koja je zasitna, na kojoj nećemo biti brzo gladni, a protein je jedan od najzasitnijih nutrijenata i plus, sprječava nam ili usporava gubitak mišićne mase uslijed kretanja jer, mi smo tjelesno vrlo neaktivna nacija.
To je hrvatski problem
U toj novoj piramidi prehrane je crveno meso sada na prvom mjestu. Steak je dobar protein međutim, jesu li to i kobasice, špek, mesne prerađevine?
Da, to je hrvatski problem, ta visokoprerađena mesna industrija odnosno, mesni proizvodi.
Možda samo da odgovorim do kraja na ovo prošlo pitanje vezano za unos proteina. Čini se da smo svi glasni oko proteina ali, to može vjerojatno svaki kolega nutricionist posvjedočiti, kad dođe prosječna osoba, ona ne jede dovoljno proteina, prosječan Hrvat.
Sad, da li je ta manjina jako glasna pa svi pričaju ‘Jedi proteine’, moguće. Ali ako pričamo o prosječnoj osobi u populaciji, ona češće ne jede dovoljno proteina nego što jede previše.
Ali, kao za svaku temu u nutricionizmu, moramo reći – ovisi. I moramo definirati količine.
Počeli ste govoriti, tradicionalna hrvatska boljka, mesne prerađevine…
Da, pogotovo u Slavoniji ne mogu bez toga, i u drugim dijelovima Hrvatske. To su zapravo češće proizvodi bogatiji masnoćama, pogotovo zasićene masti za koje znamo da su relativno problematične zdravstveno kad su prekomjerno konzumirane i nemaju toliki udio proteina kao čisto meso ili ti manje prerađeni mesni proizvodi. Tako da, treba biti svjestan kakvo meso jedemo i zapravo je crveno meso došlo na loš glas u pravilu zbog toga što se dominantno – pogotovo na ovim prostorima – koristi kao dio ultra procesirane ili jako procesirane hrane, piše Net.hr.
