Fijumanski dijalekt službeno je upisan kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, objavilo je Ministarstvo kulture. Riječ je o autohtonom manjinskom idiomu koji se na području Rijeke i okolice koristi još od 15. stoljeća.
Danas ga govori manji broj pripadnika fijumanske zajednice, no pojedine riječi odavno su dio svakodnevnog govora Riječana i Primoraca. Izrazi poput fakin, trubilo, barbajol, bakul, gambeta i mularija i dalje su prisutni u svakodnevnoj komunikaciji.
Dijalekt se odlikuje specifičnim izgovorom samoglasnika koji podsjeća na talijanski, uz određena odstupanja. Među njima su, primjerice, otvorenije „e“ ispred slova r, nepromijenjeno „a“ ispred likvida te čest izostanak početnih i završnih samoglasnika.
U glasovnom sustavu prisutne su i promjene poput afereze, sinkope i apokope, kao i određene izmjene u suglasničkim skupinama. Tako se, primjerice, gubi glas „g“ u skupini „gn“, dok se glas „s“ izgovara kao „z“ ispred „i“ i „e“.
Morfološki, fijumanski dijalekt u velikoj mjeri slijedi talijanski model, uz posebnosti u tvorbi množine, roda pridjeva i stupnjevanja. U leksiku su zastupljeni brojni kroatizmi, osobito čakavizmi, ali i germanizmi te hungarizmi.
Kako se navodi u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, fijumanski dijalekt predstavlja važan dio riječkog jezičnog i kulturnog identiteta. Ujedno je i sredstvo očuvanja nematerijalne kulturne baštine, uključujući usmenu književnost, glazbu, tradicijska znanja i običaje, doznaje Radio Rijeka.
