Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić najavio je kako će već sljedeće srijede, 15. travnja, biti objavljen javni poziv za građane zainteresirane za najam stanova po povoljnijim uvjetima. Riječ je o nekretninama privatnih vlasnika koje su uključene u program dugoročnog najma putem Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN).
Program se nadovezuje na poziv iz prosinca prošle godine, kada su vlasnici praznih stanova – koji nisu bili u funkciji najmanje dvije godine – mogli prijaviti svoje nekretnine. U sustav je tako ušlo 958 stanova, a država vlasnicima zauzvrat isplaćuje naknadu u visini medijalne tržišne najamnine.
Bačić ističe kako je riječ o jednoj u nizu mjera kojima Vlada pokušava olakšati pristup stanovanju. Uz ovaj model najma, podsjetio je i na ograničavanje kratkoročnog iznajmljivanja te program potpora za kupnju prve nekretnine, kroz koji je u devet mjeseci zaprimljeno više od 5.500 zahtjeva, a isplaćeno ukupno 27 milijuna eura.
Novi zakon o priuštivom stanovanju predviđa i dodatne alate, poput razvoja neprofitnih stambenih zadruga te uređenja mikro stambenih jedinica. Takvi modeli već postoje u Rijeci i Splitu, a namijenjeni su prvenstveno mladima i studentima, koji bi u tim manjim stanovima mogli boraviti ograničeno vrijeme, dok ne riješe trajno stambeno pitanje. Najamnine u tim objektima trebale bi biti niže od lokalnog prosjeka.
U provedbu zakona trebale bi se uključiti i lokalne jedinice. Država će, putem APN-a, financijski podržati gradove i općine koje žele razvijati projekte priuštivog stanovanja, dok je predviđena i mogućnost da županije preuzmu organizacijsku ulogu ondje gdje manji gradovi nemaju kapacitete.
Ipak, oporba upozorava na niz otvorenih pitanja. Zastupnici Možemo! smatraju da predložene mjere ne zadiru u strukturalne probleme tržišta i da će špekulacije i dalje dominirati. Kritike dolaze i zbog izostanka progresivnog oporezivanja praznih nekretnina, kao i zbog nepostojanja centralnog registra nekretninskih transakcija.
Dio zastupnika sumnja i u izvedivost ciljeva, osobito plan izgradnje 8000 stanova do 2030. godine, s obzirom na dosadašnji tempo gradnje. Pojedini upozoravaju i na moguće dodatno pražnjenje ruralnih krajeva, ako se fokus stavi isključivo na veće urbane sredine.
S druge strane, vladajući tvrde da zakon predstavlja važan iskorak i temelj za dugoročnu stambenu politiku. Ističu kako je dostupno stanovanje ključno pitanje za zadržavanje mladih u Hrvatskoj, ali i za ravnomjerniji razvoj svih regija.
