Više od 10 tisuća građana Hrvatske prošle je godine ostalo bez obveznog zdravstvenog osiguranja – i to zbog naizgled administrativne sitnice. Riječ je o obvezi redovitog javljanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) svaka tri mjeseca, koju mnogi nisu ispoštovali na vrijeme.
Ova praksa uvedena je još 2023. godine, kada je HZZO krenuo u reviziju osiguranika koji su pravo na zdravstveno osiguranje ostvarivali temeljem nezaposlenosti. Cilj je bio “očistiti” sustav od osoba koje rade u inozemstvu, a i dalje koriste zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj. No, u praksi su bez osiguranja ostali i brojni građani koji žive u Hrvatskoj, uključujući i ranjive skupine poput rodilja, osoba s invaliditetom i kroničnih bolesnika.
Prema podacima s kraja 2025. godine, oko 127.000 ljudi bilo je obvezno osobno se javljati HZZO-u svaka tri mjeseca kako bi zadržali status osiguranika. Njih 10.308 to nije učinilo na vrijeme te su automatski ostali bez zdravstvenog osiguranja.
Problem je dodatno naglašen činjenicom da mnogi nakon gubitka osiguranja više nemaju pravo ponovno ga ostvariti na teret države. Ako žele ponovno biti osigurani, moraju sami plaćati doprinose, koji su prošle godine iznosili najmanje 112 eura mjesečno – što je za nezaposlene često nedostižan iznos.
Na situaciju je još 2023. upozorila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je pokrenula postupak ocjene ustavnosti ove obveze. No, Ustavni sud o tome još uvijek nije donio odluku, dok se negativne posljedice i dalje gomilaju.
U međuvremenu su uvedene određene iznimke pa se obveza javljanja više ne odnosi, primjerice, na osobe na rodiljnom ili roditeljskom dopustu, osobe s težim invaliditetom, samohrane roditelje male djece te one koji skrbe za teško bolesne članove obitelji. Ipak, pravobraniteljica upozorava kako te iznimke nisu jasno definirane, što ostavlja prostor za neujednačenu praksu.
Koliko ova pravila mogu imati ozbiljne posljedice, pokazuju i konkretni slučajevi građana. Tako je jedna nezaposlena djevojka izgubila osiguranje jer se nije javila u propisanom roku, iako za to nije bila svjesna. Danas bi za ponovno osiguranje trebala izdvajati oko 100 eura mjesečno, što si ne može priuštiti.
Sličnih primjera je još – od osoba s psihičkim poteškoćama koje nisu bile svjesne obveze, do dugotrajno nezaposlenih koji zbog životnih okolnosti nisu stigli ili znali da se moraju redovito javljati.
Pravobraniteljica stoga predlaže ukidanje ove obveze, ali i produljenje roka za prijavu, kako bi građani koji su propustili rok imali priliku ispraviti pogrešku. Također upozorava na neujednačenu praksu na razini županija, gdje se prava građana ne primjenjuju jednako.
U međuvremenu, tisuće ljudi ostaju bez zdravstvene zaštite – i pred izborom koji si mnogi ne mogu priuštiti: plaćati visoke doprinose ili ostati bez osiguranja, piše Poslovni dnevnik.
