Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić poručio je kako će prosječna plaća u Hrvatskoj od 2.200 eura biti dosegnuta, ali ne preko noći. Gostujući u emisiji Hrvatskog radija, naglasio je da takav rast mora ići postupno te biti praćen razvojem gospodarstva.
Prema njegovim riječima, naglo povećanje plaća bez rasta produktivnosti moglo bi imati ozbiljne posljedice. U tom scenariju, upozorava, mogla bi pasti konkurentnost gospodarstva, a posljedično bi došlo i do smanjenja broja radnih mjesta.
Istaknuo je kako je cilj Vlade upravo suprotan – jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i podizanje njihove kvalitete. Kao pokazatelj dosadašnjeg rasta naveo je podatak da su bruto plaće u posljednjih deset godina porasle za 116 posto te danas iznose oko 2.560 eura.
Govoreći o javnim financijama, Ružić je naglasio da više od polovice državnog proračuna odlazi na mirovine te plaće u javnom sektoru. Upravo zato, kaže, ključ leži u jačanju gospodarstva, jer samo veći proračun omogućuje i veća izdvajanja za građane.
Što s mirovinama?
Dotaknuo se i pitanja poreza na mirovine, istaknuvši da je riječ o temi o kojoj će konačnu odluku donijeti Vlada, s obzirom na to da je regulirana Zakonom o porezu na dohodak. Pritom je podsjetio da prihodi od tog poreza pripadaju lokalnim jedinicama, pa bi svaka promjena izravno utjecala na njihove proračune.
To bi, upozorava, moglo značiti i manje sredstava za dodatna primanja umirovljenika poput uskrsnica i božićnica. Prije donošenja bilo kakve odluke potrebno je napraviti detaljnu analizu učinaka, uključujući i moguće proračunske manjkove te tehničku prilagodbu sustava.
Objasnio je i kako trenutačno funkcionira oporezivanje mirovina – osobni odbitak iznosi 600 eura, dok se na iznose iznad toga plaća porez, čiju stopu određuju lokalne jedinice, uz mogućnost umanjenja.
Kada je riječ o skrbi za starije, ministar je istaknuo kako se sve više ide u smjeru pomoći u kući, u skladu s europskim politikama. Cilj je omogućiti starijim osobama da što dulje ostanu u vlastitom domu, uz podršku kroz različite oblike pomoći poput dostave hrane ili pomoći u kućanstvu.
Kao primjer naveo je projekt „Zaželi“, koji obuhvaća više od 74 tisuće korisnika, uz ulaganja od oko 460 milijuna eura iz nacionalnih i europskih izvora.
Istodobno se radi i na proširenju smještajnih kapaciteta – ove godine planirano je otvaranje 18 novih domova i dva aneksa, čime će se osigurati više od 1.800 novih mjesta, uz dodatne kapacitete za izvaninstitucijsku skrb.
Ružić je napomenuo i da Hrvatska trenutno ima oko 3,5 posto smještajnih kapaciteta za starije od 75 godina, dok je europski prosjek oko 5 posto, što je bio jedan od argumenata za osiguravanje dodatnih sredstava iz EU fondova.
Na kraju se osvrnuo i na stanje u sustavu socijalne skrbi, ocijenivši bijeli štrajk kao signal upozorenja, ali i dokaz odgovornosti zaposlenika. Naglasio je da sustav broji više od 9.200 stručnjaka te da se radi na rješavanju izazova kako bi pomoć korisnicima bila pravovremena i kvalitetna, piše Poslovni dnevnik.
