Hoće li mnogima već kupljene avionske karte na kraju ostati samo – uspomena? Zbog eskalacije rata u Iranu i problema s opskrbom gorivom, zračni promet ulazi u razdoblje velike neizvjesnosti, a posljedice se već počinju osjećati.
Troškovi goriva naglo su porasli, a dio aviokompanija već reagira rezanjem letova. Među njima je i Lufthansa koja najavljuje ukidanje čak 20 tisuća kratkih letova tijekom ljetne sezone jer su pojedine linije postale neisplative.
Iako se zasad otkazivanja ne odnose na hrvatske aerodrome, situacija bi se mogla brzo promijeniti. Iz Međunarodna zračna luka Zagreb poručuju kako trenutno nema većih poremećaja osim smanjenog broja letova prema Bliskom istoku, no daljnji razvoj situacije teško je predvidjeti.
Kriza s gorivom
Glavni problem je gorivo. Cijena punog spremnika za jedan Airbus A220 danas doseže oko 30 tisuća dolara, gotovo dvostruko više nego prije početka krize. Istovremeno, upozorenja stižu i od Međunarodna agencija za energiju koja procjenjuje da Europa ima zalihe kerozina za svega nekoliko tjedana.
Dodatni pritisak stvara činjenica da aviokompanije karte prodaju mjesecima unaprijed. To znači da su mnogi letovi prodani po starim, nižim cijenama, što ih sada čini neisplativima. Stručnjaci upozoravaju da bi dio kompanija mogao otkazivati takve letove i kasnije ih ponovno uvoditi – ali uz znatno više cijene.
Najveći rast cijena zasad se bilježi na dugim relacijama. Neki interkontinentalni letovi poskupjeli su i do 70 posto, a pojedine linije čak i tri puta u odnosu na prošlu godinu.
Ipak, nisu svi pogođeni jednako. Ryanair zasad ne planira povećanje cijena niti otkazivanje letova. Razlog je tzv. hedging – unaprijed ugovorena cijena goriva koja ih štiti od naglih skokova na tržištu.
No ako kriza potraje, posljedice bi mogle zahvatiti cijeli sektor. Stručnjaci ističu kako problem nije u fizičkoj nestašici goriva, već u njegovoj cijeni. A što je ona viša, to će manje ljudi putovati – što dodatno utječe na tržište i stvara začarani krug.
U ovom trenutku jedno je sigurno: zračni promet sve je osjetljiviji na globalne poremećaje, a razvoj situacije ovisi o faktorima koje nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti, piše Net.hr.
