HZZO-o pak kaže da bi se preporukom pravobraniteljice pravo na naknadu troškova prijevoza posmrtnih ostataka proširilo i na osobe koje nisu obvezno zdravstveno osigurane, što, kažu, ‘nije u skladu s temeljnom koncepcijom zdravstvenog osiguranja’
Roditelji mrtvorođene djece u Hrvatskoj, zbog nedorečenosti u zakonima, nemaju pravo na pokrivanje troškova prijevoza tijela ako je zdravstvena ustanova u kojoj je dijete rođeno udaljena više od 50 kilometara od mjesta stanovanja ili pokopa. Ministarstvo zdravstva najavljuje moguće izmjene propisa, ali ističe da će prije toga analizirati financijske posljedice takve odluke, prenosi Novi list.
Iz HZZO-a objašnjavaju da je razlog tome što mrtvorođeno dijete nema OIB, nije upisano u maticu rođenih te nema prijavljeno prebivalište ili boravište u Hrvatskoj. Zbog toga mu se, kako navode, ne može odrediti status u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja.
Na moguću diskriminaciju roditelja slabijeg imovinskog stanja još je 2020. upozorila jedna majka Uredu pučke pravobraniteljice. Ona je u 33. tjednu trudnoće na redovitom pregledu rodila mrtvorođeno dijete, a ginekološka ordinacija nalazila se više od 50 kilometara od mjesta njezina stanovanja i pokopa djeteta.
Podnijela je zahtjev HZZO-u za naknadu troškova prijevoza posmrtnih ostataka, no zahtjev je odbijen uz obrazloženje da mrtvorođeno dijete nema OIB i ne može imati status osigurane osobe.
Apeli pučke pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica godinama upozorava na ovaj problem i ističe kako se u slučaju mrtvorođene djece koju roditelji ili obitelj ne preuzmu, posebnim pravilnikom već uređuju obveze i troškovi zbrinjavanja posmrtnih ostataka, i to bez OIB-a i bez priznanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zbog toga smatra da ne postoji prepreka da se isto rješenje primijeni i na situacije u kojima roditelji preuzmu obvezu pokopa.
Prije šest godina Ured pravobraniteljice preporučio je Ministarstvu i HZZO-u da se izmjenom propisa osigura naknada troškova roditeljima i obiteljima slabijeg imovinskog stanja u takvim iznimno teškim okolnostima, no, osim načelne podrške, ta preporuka do danas nije provedena.
“Ovo smatramo sramotnim, posebice uzimajući u obzir da je riječ o osobama u višestruko teškim životnim okolnostima te da se bez velikih izdataka, uz samo malo volje i suradnje, može iznaći rješenje”, navodi pravobraniteljica, dodajući kako bi takva naknada za državni proračun predstavljala mali trošak jer se u Hrvatskoj u posljednjih deset godina u prosjeku godišnje rodi manje od 150 mrtvorođene djece.
Iz HZZO-a, međutim, poručuju da bi se prihvaćanjem takve preporuke pravo na naknadu troškova prijevoza posmrtnih ostataka proširilo i na osobe koje nisu u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, što, kako tvrde, “nije u skladu s temeljnom koncepcijom zdravstvenog osiguranja” koja se temelji na zakonu, prenosi Danas.hr.
