‘Da sam ja ministar, da ste vi ministar, možda biste to isto napravili. A napad na njega u kontekstu ove njegove vile mislim da nije u redu’, naveo je Bujas
Hrvati se često dijele oko raznih tema – od pokliča, začeća i eutanazije do bureka, vremena skidanja božićnih ukrasa ili pitanja je li u redu kriomice pregledavati partnerov mobitel. Sada se pojavila nova tema oko koje se lome mišljenja. Vladin prijedlog da se cijene u turizmu smanje za 20 posto mnogi smatraju nerealnim. Lakše je, kažu, zamisliti rasplesanog jednoroga nego niže cijene, no ideja o pojeftinjenju postala je glavna tema razgovora. Dok jedni tvrde da je Jadran preskup i da je apel države opravdan, drugi smatraju da je takav zahtjev besmislen.
Posebno zato što zasad nema bojazni od praznih plaža, a rezervacije, prema tvrdnjama, pristižu jednako kao i prošle godine. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina, koji se najviše povezuje s tim prijedlogom, već treći dan objašnjava zašto sam nije snizio cijenu najma svoje vile. Tvrdi da je cijenu smanjio još prošle godine za više od 10 posto.
Gost RTL Direkta u srijedu bio je Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika, kojega smo pitali što misli o Vladinu prijedlogu.
‘Država treba sebe pogladti u ogledalo’
“Ja se slažem da treba ići s većim smanjivanjem, ali većim smanjivanjem PDV-a, koji je kod nas ipak drugi u EU. U konačnici PDV u turizmu je 13 posto, ali za ugostitelje u jednom segmentu je 25 posto. Ako pogledamo sve te konkurentske zemlje na koje se ministar u konačnici poziva, tamo je PDV 10, sedam, šest u Portugalu, 13 posto istina u Grčkoj, ali kod njih, recimo, u ugostiteljstvu je 13 posto”, govori Bujas.
“Mi tražimo da ovaj segment ugostiteljstva padne s 25 posto PDV na 13 posto, a i generalno da se smanji PDV, da ipak tu budemo konkurentni. Dakle, ako već pričamo o konkurentnosti, država doista treba pogledati sebe u ogledalo i vidjeti da ima u ovom momentu najskuplju, najneefikasniju, najglomazniju birokraciju. Smanjimo poreze, smanjimo namete, smanjimo regule, smanjimo birokraciju, pa ćete onda vidjeti, u konačnici doista, “actually” i efektno smanjivanje cijena”, nastavlja naš sugovornik.
O ministrovoj vili i zahtjevu
Na pitanje zašto su reakcije odmah bile usmjerene prema ministru, gost RTL Direkta odgovorio je kako ne vidi razlog tolikim kritikama. “Stvarno ne znam zašto su ljudi odmah reagirali na taj način. Ministar je uputio apel, što je politički prilično mudar potez. Ako ne dođe do snižavanja cijena, a sezona možda bude slabija, moći će reći: ‘upozorio sam da bi trebalo malo smanjiti cijene’. Ako ga netko posluša, opet će ispasti dobro jer će reći da je njegov apel imao učinka. A uz to će i dio birača zaključiti da se zalaže za niže cijene”, smatra gost RTL Direkta.
“Budimo iskreni, da ste vi ili ja na njegovu mjestu, možda bismo napravili isto. Mislim da nije korektno napadati nekoga zato što je uspješan i što je nešto stvorio prije nego što je postao ministar. Trebali bismo težiti uspjehu. Kad netko izgradi vilu, umjesto kritika mogli bismo reći: ‘i ja bih jednog dana želio imati takvu vilu’ ili ‘želio bih postići takav uspjeh i biti ministar'”, dodaje Bujas.
Na pitanje kako komentira činjenicu da je ministar druge pozvao na snižavanje cijena, dok sam to nije učinio, Bujas kaže: “Objasnio je da je cijenu već ranije smanjio, ali smatram da su ti napadi ispod razine. Njegov apel bio je politički promišljen, ali država bi prije svega trebala pogledati vlastite probleme. Hrvatska je među skupljim državama u odnosu na konkurenciju, posebno kad se uzmu u obzir PDV, birokracija i ostala davanja.”
“Kad bi se, primjerice, ubrzalo izdavanje radnih dozvola, ljudima bi bilo lakše organizirati posao i pripremiti sezonu. Mnoge procedure mogle bi se pojednostaviti. To nije neizvedivo, ali za to treba politička volja. Trebalo bi postaviti jasne ciljeve i reći: ‘u idućih šest mjeseci smanjit ćemo birokraciju, a kroz godinu dana i PDV, posebno u ugostiteljstvu i turističkim agencijama, kako bi bili konkurentniji’. Država prvo mora napraviti svoj dio posla, a tek onda može tražiti isto od drugih. Ovo je ipak bio samo apel, a ne nikakva naredba”, rekao je Bujas.
Na kraju je komentirao vjeruje li da će netko doista poslušati ministra: “Na kraju će tržište odlučiti. Neki hoteli možda će spustiti cijene ako to bude potrebno zbog potražnje, dok će ih drugi možda povećati. Tržište određuje cijene i ministar to vrlo dobro zna. Dolazi iz poduzetničke obitelji i svjestan je da je tržište jedino pravo mjerilo.”
Komentirao nadolazeću sezonu
Govoreći o turističkoj sezoni, Bujas ističe da će ova godina biti zahtjevna, ponajviše zbog situacije u Njemačkoj, koja je najvažnije emitivno tržište za Hrvatsku. Napominje kako se Njemačka suočava s ozbiljnim gospodarskim problemima, dok i udaljenija tržišta, koja ovise o avionskom prometu, osjećaju posljedice rasta cijena kerozina. Ipak, smatra da izazovi ne pogađaju samo Hrvatsku, nego i druge turističke destinacije.
“U konačnici ipak imamo i naše goste i Slovence i Čehe i Slovake i Mađare, Bosance itd., koji svi mogu doći autom kod nas. Tako da imamo mi emitivna tržišta koja su nam poprilično zanimljiva i bitna, pa u konačnici nakon Nijemaca su drugi Slovenci, treći Hrvati, pa onda ostali. Dakle, mi imamo prostora. Kako ćemo nešto nadoknaditi i drugima je izazovna priča. I oni doista već u nekom segmentu smanjuju cijene. Italija smanjuje dosta cijene, Španjolska, Portugal. Doista, kažem, nije on to rekao tek tako, ali nije ni takva situacija da je sad potrebno nekakav krizni stožer. Ajmo to tako reći da su sljedeća dva tjedna bitna”, nastavlja Bujas.
Govorio o inflaciji
Komentirajući inflaciju, koja prema posljednjim podacima iznosi 5,8 posto, te analizu HNB-a o rastu profita trgovaca, Bujas ističe da se uzroci povećanja troškova ne mogu svesti na jedan faktor. Prema njegovim riječima, prvo dolazi energetska kriza koja traje od sukoba Rusije i Ukrajine, a zatim i drugih globalnih napetosti, poput situacije s Iranom. Nakon toga, kaže, rastu i svi državni troškovi, što se potom prelijeva na poduzetnike koji su prisiljeni povećavati cijene zbog viših plaća, komunalnih i režijskih troškova te ostalih ulaznih troškova. Smatra da je riječ o zatvorenom krugu u kojem država treba preispitati vlastitu učinkovitost. U tom kontekstu parafrazira i JFK-a porukom da se treba pitati što država može učiniti za građane, a ne obrnuto.
Na tvrdnje iz Vlade da djeluju u okviru svojih mogućnosti, Bujas odgovara da su te mogućnosti znatno veće nego što se prikazuje.
Osvrnuo se i na percepciju da trgovci nepravedno profitiraju na račun građana, uz porast cijena. Ističe da osobna primanja ovise o vlastitom radu i napretku, a ne o vanjskim faktorima poput uvozne radne snage ili trgovaca. Po njemu, pojedinci trebaju više ulagati u sebe, dok država treba postati učinkovitija i manja, s manje birokracije, rashoda i poreza, posebno u zemlji koja ne bilježi rast stanovništva.
Dodaje i da inflacija nije jednostavno posljedica “pohlepe”, jer je profit nužan za opstanak svakog poduzetnika. Bez profita, kaže, poslovanje ne može opstati, pa se postavlja pitanje razumijevanja kapitalizma i njegovih temelja. Na kraju zaključuje da Hrvatska još uvijek nije dosegnula razinu modernog kapitalizma, prenosi Danas.hr.
