„Nevidljivost nije dokaz da nasilja nema, nego da ga sustav ne vidi”, ključna je poruka s jučerašnje sjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije. Na sjednici su predstavljeni rezultati istraživanja o položaju žena i djevojčica s invaliditetom te majki djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na nasilje i pristup zaštiti.
Istraživanje je predstavila Marta Berčić u ime Društvo za istraživanje i potporu (DIP), članica Povjerenstva.
Tijekom izlaganja istaknuto je kako žene s invaliditetom predstavljaju jednu od najranjivijih društvenih skupina zbog višestruke diskriminacije povezane sa spolom i invaliditetom, dok su majke djece s teškoćama i osoba s invaliditetom često potpuno nevidljive u službenim statistikama i javnim politikama.
Posebno je naglašeno da Hrvatska još uvijek nema sustavno prikupljanje podataka o nasilju razdvojenih prema spolu, invaliditetu i roditeljskom statusu, zbog čega velik dio problema ostaje nevidljiv institucijama. Predstavljeni su europski i hrvatski podaci koji potvrđuju povećan rizik nasilja nad ženama s invaliditetom. Prema podacima Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), žene s invaliditetom imaju višestruko veći rizik od fizičkog i seksualnog nasilja, dok hrvatski podaci pokazuju značajan nesrazmjer između stvarne prevalencije nasilja i službenih evidencija.
Poseban dio sjednice bio je posvećen nasilju nad majkama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, koje istraživanje prepoznaje kao izrazito rizičnu, ali institucionalno neprepoznatu skupinu. Istaknuti su problemi socijalne izolacije, ekonomskog pritiska, nedostatka podrške i otežanog izlaska iz nasilnih odnosa zbog skrbi za dijete s kompleksnim potrebama.
Predstavljeni su i lokalni podaci za područje Primorsko-goranske županije, uključujući podatke Policijske uprave primorsko-goranske te empirijske nalaze dobivene kroz intervjue s organizacijama SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga UZOR Rijeka. Organizacije su potvrdile rast broja korisnica, sve veću kompleksnost slučajeva te prisutnost specifičnih oblika nasilja poput kontrole skrbi za dijete, prijetnji oduzimanjem djeteta, digitalnog nasilja i financijske kontrole.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, institucija, organizacija civilnog društva i medija, a članovi Povjerenstva složili su se kako je potrebno dodatno razvijati međusektorsku suradnju i povećati vidljivost problema nasilja nad ženama s invaliditetom i majkama djece s teškoćama u razvoju. Zaključeno je kako će jedan od sljedećih koraka biti organizacija okruglog stola koji će okupiti predstavnike institucija, stručnjake, organizacije civilnog društva i donositelje odluka radi razvoja konkretnih preporuka i mjera podrške.
