Nakon dugog iščekivanja objavljeni su detalji odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda vezane uz kredite u švicarskim francima. Sud je zaključio da korisnici kredita koji su 2015. godine pristali na zakonsku konverziju nemaju pravo na povrat preplaćenih iznosa glavnice proizašlih iz ništetnih ugovornih odredbi, ali imaju pravo na zatezne kamate obračunate do dana konverzije.
Prema dostupnim informacijama, zatezne kamate priznaju se za razdoblje od sklapanja ugovora o kreditu pa sve do prestanka obveze izvršenom konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine. Sud je pritom zauzeo stav da se iznos tih kamata ne umanjuje za eventualne preplate koje su već uzete u obzir tijekom postupka konverzije.
Odluka je donesena većinom glasova, pri čemu je devet sudaca podržalo takav stav, dok su četvorica sudaca iznijela izdvojena mišljenja. Među njima su Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj.
Predstavnik Udruge Franak Goran Aleksić oštro je kritizirao odluku, ocijenivši je nezakonitom, protuustavnom te suprotnom europskom pravu. Istaknuo je kako zatezne kamate predstavljaju tek manji dio mogućeg obeštećenja te najavio daljnje pravne korake, uključujući obraćanje Ustavnom sudu.
Dugogodišnji spor između banaka i dužnika
Pitanje kredita u švicarskim francima jedno je od najdugotrajnijih financijskih i pravnih sporova u Hrvatskoj. Najveći broj takvih kredita ugovaran je između 2005. i 2007. godine, kada je švicarski franak mnogim građanima izgledao kao povoljnija opcija od eura. Kasniji rast tečaja doveo je do naglog povećanja kreditnih obveza i ozbiljnih financijskih problema za velik broj građana.
Udruga Franak osnovana je kako bi zastupala interese dužnika, a prva kolektivna tužba protiv banaka podnesena je 2012. godine. Nakon presuda koje su uslijedile i donošenja tzv. Lex CHF-a, omogućena je zakonska konverzija kredita u euro kredite.
Ipak, ni nakon konverzije spor nije završio. Banke smatraju da su korisnici konverzijom dovedeni u položaj usporediv s korisnicima kredita vezanih uz euro te da su time obeštećeni. S druge strane, Udruga Franak godinama tvrdi da konverzija nije predstavljala potpuno obeštećenje te da korisnici imaju pravo na dodatnu naknadu.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je sklopljeno oko 125.000 ugovora o kreditima vezanima uz švicarski franak. Njih približno 60.000 prošlo je postupak konverzije, dok je oko 30.000 korisnika konvertiranih kredita podnijelo tužbe tražeći dodatno obeštećenje, piše Net.hr.
