U Kopenhagenu je promet neobično tih. Jer u cijeloj Europskoj uniji Danska je zemlja s najvećim brojem električnih automobila na cestama
Kopenhagen je poznat po vjetru, Hansu Christianu Andersenu i biciklima, a danas i po velikom broju električnih automobila. U danskoj prijestolnici prometne gužve više nisu glasne jer su električna vozila preuzela ceste, pa je buka motora gotovo nestala.
Ove godine čak 95 posto svih novoregistriranih privatnih automobila pokreće električna energija. Benzinski i dizelski automobili u Kopenhagenu postali su prava rijetkost. Danska je danas europski lider po rastu prodaje električnih vozila. Dok je prije pet godina na cestama bilo 66.575 električnih automobila, u sljedeće četiri godine njihov broj narastao je na pola milijuna, a tijekom ove godine trebao bi premašiti 750 tisuća.
Na početku naglog širenja električnih vozila najčešće su ih kupovali stariji i imućniji građani, dok su danas postala izbor gotovo svih kupaca.
“Kada pitate ljude koji je vaš sljedeći automobil, reći će da je električni”, kaže glasnogovornik najveće mreže punionica u Danskoj, Lasse Strüwing Hansen.
Kako privlače kupce?
“Navesti ljude da probaju električne automobile, da se osjećaju ugodno u njima i vjeruju im. Tako se privuku kupci”, objašnjava konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe.
Kupce su najviše privukli olakšicama i poticajima. U zemlji koja ima vrlo visoka davanja i namete za automobile – struja je postala puno jeftinija – objašnjava stručnjak iz Kopenhagena.
“Nakon 2021. političari su odlučili da će smanjiti porez na električna vozila. A to znači da električna vozila do vrijednosti od 60 tisuća eura ne plaćaju nikakav porez. A to na primjeru znači da možete kupiti Tesla Model 3 jeftinije nego VW Polo. Stvarno? Da”, kaže stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru.
Da, dobro ste čuli. Nakon olakšica i davanja, standardna Tesla model 3 košta 36 tisuća eura, malo jači Polo benzinac – 40 tisuća. Skuplji su auti na benzin, skuplja je i vožnja.
“Za 100 danskih kruna (13,5 eura) možete vozili 600 kilometara na struju, ali samo 100 kilometara na benzin. I to je velika razlika”, matemtički je precizan Ilyas Dogru.
Gorivo skupo – struja jeftina
U Danskoj litra benzina stoji 2,3 eura. Kada se usporede troškovi, automobil na benzin koji troši između šest i sedam litara na 100 kilometara potrošit će oko 15 eura, dok će električni automobil za istu udaljenost potrošiti oko sedam eura, odnosno upola manje. Takvu razliku potvrđuje i Karla, koja već godinama živi u Kopenhagenu. Nedavno je kupila električni automobil za koji kaže da joj dugoročno donosi značajne uštede.
“Gorivo je trenutno jako skupo, a prije je bilo također jako skupo. Struja je jako jeftina. Infrastrukture oko punjena ima svugdje. Sporih punjača, brzih punjača”, govori Hrvatica s danskom adresom Karla Grønvold.
Tijekom vožnje Kopenhagenom Karla ističe još jednu prednost električnih automobila.
“U gradu je puno lakše naći parking ako imate električni auto. Prvo ako ne možete naći parking, uvijek ćete naći parking na punjaču. Na ovakvim mjestima u gradu ako su punjači vi možete prvo parkirati 3 sata besplatno. Postoje parkirna mjesta koja su samo za električne aute, nema punjača”, objašnjava situaciju u Kopenhagenu, Hrvatica s danskom adresom Karla Grønvold.
Danska raspolaže s oko 50 tisuća javnih punionica, što je čak 50 puta više nego u Hrvatskoj. U Kopenhagenu su punjači dostupni gotovo na svakom koraku, pa se automobil može napuniti u gotovo svakoj ulici.
Tajna uspjeha
Razvijena mreža punionica jedan je od glavnih razloga zbog kojeg se sve više Danaca odlučuje za električne automobile.
“Tajna uspjeha je da smo uložili u električne punionice prije dolaska automobila. U ovom trenutku u Danskoj imamo 10 električnih automobila na jednu punionicu i vrlo je lako pronaći punionicu u blizini i napuniti automobil”, govori nam glasnogovornik najveće mreže punionica u Danskoj.
Uz mjesečnu pretplatu od 110 eura vozačima je omogućeno neograničeno punjenje na svim lokacijama.
“Imamo puno brzih punjača, imamo i puno normalnih punjača, ali isto tako možete puniti i kod kuće. Dobra stvar kod električnih u odnosu na ostale automobila je da možete imati punionicu doma, na poslu ili na putu”, zaključuje Lasse Strüwing Hansen.
Na razini Europske unije električni automobili čine 2,9 posto svih registriranih vozila. Danska prednjači sa 17 posto, slijede Island s 10,7 posto i Švedska s osam posto. Među državama u sredini nalaze se, između ostalih, Nizozemska sa sedam posto, Njemačka s 4,6 posto i Slovenija s 1,6 posto. Na začelju su Cipar, Češka, Grčka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Hrvatska, gdje električni automobili čine manje od jedan posto registriranih vozila.
“Hrvatska vlada nije pratila infrastrukturu potrebnu za vožnju električnim automobilima jer kao što što znamo s njima ne idete na obične pumpe nego punionice. Tih je punionica i dalje puno premalo u Hrvatskoj”, upozorava Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo u Europskom parlamentu.
Broj električnih automobila raste i u Hrvatskoj, a nakon poticaja za gospodarska vozila na jesen su najavljeni i poticaji za sve ostale.
‘Strujiće’ vozi i kraljevska obitelj
Konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe smatra kako ciljevi trebaju biti jasno definirani iz godine u godinu.
“Svake godine bi trebali biti isti ciljevi? Upravo tako. Mora bi biti posve jasno kakva je strategija i kako to poduprijeti poticajima. Kada se najave poticaji, mora se znati koliko će dugo trajati, koliko novca ima i kada će se prekinuti”, objašnjava konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe.
Na važnost predvidljivih pravila upozorava i stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru.
“Ako želite kupiti auto, ako je 10 tisuća kupaca ili 100 tisuća kupaca – nije važno. I možete biti sigurni da ćete dobiti željeni auto jeftinije, nema najbržeg prsta!”, kaže stručnjak za električna vozila Ilyas Dogru.
Električne automobile u Danskoj koriste građani, članovi vlade, ali i kraljevska obitelj. Ondje se vozilo na struju ne smatra luksuzom.
“A 2030. polovica svih automobila u Danskoj bit će na struju. Tranzicija ide jako brzo i ide brže nego u Norveškoj”, zaključuje Dogru.
Konzultantica Mette Hoe ističe kako su ambicije dodatno porasle.
“Cilj koji smo imali je bio najmanje milijun električnih vozila na cestama, ali sada smo ambiciozniji i želimo da svi automobili budu električni”, optimistično zaključuje konzultantica za urbani razvoj i zelene politike Mette Hoe.
Krajnji cilj je promet bez buke i zagađenja, u kojem će tišina postati njegov glavni zvuk. Prema sadašnjem tempu, ostaje samo pitanje kada će Danci ostvariti taj plan, prenosi Danas.hr.
