Iako su mnogi nakon sukoba između Irana i Izraela očekivali novi val poskupljenja hrane, cijene u europodručju posljednjih mjeseci ostale su relativno stabilne. No ekonomisti upozoravaju da je riječ tek o privremenom zatišju te da bi najveći rast cijena mogao uslijediti tijekom 2027. godine.
Analitičari Oxford Economicsa i Deutsche Banka objašnjavaju kako se učinak skupljih energenata i gnojiva ne osjeti odmah na policama trgovina. Povećani troškovi najprije pogađaju poljoprivrednike, zatim prerađivače i distributere, a tek se nakon određenog vremena prelijevaju na krajnje potrošače kroz više maloprodajne cijene.
Prema procjenama Oxford Economicsa, inflacija cijena hrane u europodručju mogla bi porasti s 1,6 posto, koliko je iznosila u lipnju ove godine, na oko tri posto tijekom 2027. godine. Analitičari Deutsche Banka procjenjuju da bi rast cijena nafte i gnojiva mogao povećati cijene hrane za oko 0,8 posto u europodručju tijekom idućih godinu dana.
Ekonomisti pritom smatraju da bi još veći utjecaj od rata na Bliskom istoku mogli imati ovogodišnji toplinski valovi i suša. Dugotrajne visoke temperature već sada smanjuju prinose poljoprivrednih kultura, a posljedice bi se na tržištu mogle osjetiti nakon sljedeće žetve.
Unatoč tim upozorenjima, trenutačni pokazatelji i dalje su povoljni. Godišnja inflacija cijena hrane u europodručju pala je na najnižu razinu od sredine 2021. godine, a stabilizaciji tržišta pridonijele su dobra prošlogodišnja žetva, višak sirovog mlijeka te pad cijena pojedinih sirovina poput maslinova ulja, kave i kakaa.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je riječ o odgodi, a ne o izbjegavanju poskupljenja. Procjenjuju da će se najveći rast cijena hrane osjetiti tijekom prve polovice 2027. godine, kada će se učinci skuplje energije, gnojiva i klimatskih ekstrema u potpunosti preliti kroz cijeli prehrambeni lanac, piše Poslovni dnevnik.
