„Ovaj je sporazum puno više od samog slova“, poručila je gradonačelnica Rijeke, dr. sc. Iva Rinčić na potpisivanju Sporazuma o suradnji na istraživanju i promicanju povijesti Rijeke i Primorsko-goranske županije, održanom u Gradskoj knjižnici Rijeka.
Aludirajući na slogan Gradske knjižnice Rijeka „*više od slova“, u čijoj zgradi je sporazum potpisan, gradonačelnica je istaknula da sporazum potvrđuje ono što već postoji među ljudima i ustanovama, ali ih istodobno obvezuje na sve ono što tek trebaju zajednički ostvariti.
Sporazum su potpisali predstavnici Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Gradske knjižnice Rijeka i Muzeja grada Rijeke.
Njime je postavljen okvir za dugoročnu suradnju u istraživanju, objavljivanju i promicanju povijesti Rijeke i Primorsko-goranske županije. Suradnja će obuhvatiti organizaciju znanstvenih i stručnih skupova, zajedničke istraživačke i izdavačke projekte, razmjenu publikacija i stručnih informacija, korištenje knjižnične i arhivske građe te edukaciju studenata.
Gradonačelnica Rinčić naglasila je da je Rijeka poseban i nepresušan grad – po svojoj povijesti, idejama, ljudima, različitim iskustvima, kulturi i zajedništvu. Upravo je to, smatra, bilo poticaj dosadašnjoj suradnji, ali i temelj za njezin nastavak.
Posebno ju veseli što su među potpisnicima dvije ustanove kojima je osnivač Grad Rijeka – Gradska knjižnica Rijeka i Muzej grada Rijeke – koje nisu samo mjesta čuvanja knjiga, predmeta i građe, već prostori znanja, istraživanja, promocije i suradnje s građanima.
Čestitajući potpisnicima, podsjetila je da je dolasku do sporazuma prethodilo mnogo energije, dobre volje i spremnosti na dogovor.
„Važno je da ste danas ovdje i da potpisujete sporazum koji će biti puno više od slova“, zaključila je gradonačelnica.
Suradnja koja ne ovisi samo o pojedincima
Da sporazum nije početak suradnje, nego njezin novi korak, istaknuo je i prof. dr. sc. Amir Muzur s Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta. Naime, kako je rekao, ustanove već godinama dobro surađuju zahvaljujući prijateljskim i kolegijalnim odnosima, no potpisivanjem sporazuma ta se suradnja podiže na višu razinu. Više neće ovisiti samo o ljudima koji je danas nose, nego postaje obveza i za one koji će doći nakon njih.
„Od ovog sporazuma očekujemo da zajamči ono što smo mi tek počeli stvarati“, rekao je Muzur te dodao da od buduće suradnje očekuje bolju koordinaciju skupova, koji se u Rijeci ponekad vremenski preklapaju, ali i nove tematske brojeve časopisa, publikacije i knjige.
Na važnost povezivanja nadovezao se domaćin susreta, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, Niko Cvjetković. Podsjetio je da Knjižnica s Muzejom grada Rijeke dijeli prostor kompleksa „Benčić“, dok su brojni studenti Medicinskog fakulteta njezini članovi. Suradnja s HAZU-om dodatno je povezuje s najvišom hrvatskom ustanovom u području znanosti i umjetnosti.
Knjižnica kao poveznica znanosti i građana
Cvjetković je naglasio da suvremene narodne knjižnice odavno nisu samo mjesta na kojima se posuđuju knjige. Uz razvoj čitateljske kulture, one rade na stvaranju uključivog društva, jačanju demokracije i pružanju potpore lokalnoj zajednici.
Upravo u približavanju stručnih i znanstvenih tema široj javnosti vidi važan doprinos Gradske knjižnice budućim projektima.
„Mi smo izvrsni popularizatori znanosti. Često smo sučelje između akademske zajednice i građana“, istaknuo je Cvjetković te je kao primjere naveo programe namijenjene djeci i mladima, Festival znanosti te projekte građanske znanosti, među kojima je i Knjižnica sjemenja.
Dok je Cvjetković govorio o načinima na koje znanje dolazi do građana, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, Mladen Urem, u prvi je plan stavio potrebu da se ono uopće dijeli.
Znanje dobiva vrijednost kada se dijeli
Naime, Urem je naglasio da sporazum nije nastao preko noći, nego je rezultat višedesetljetne suradnje riječke kulturne i znanstvene scene, tijekom koje su nastale brojne knjige i ostvareni veliki zajednički projekti.
Prisjetio se i ranijih generacija riječkih kulturnih djelatnika, književnika i znanstvenika, za koje je bilo prirodno međusobno pomagati, razgovarati, razmjenjivati informacije i zajednički graditi kulturni identitet grada.
„Uvijek mi je smetalo zadržavanje informacija. Znanje, spoznaje i povezivanje ljudi treba dijeliti“, rekao je dodavši da je Rijeka grad s gotovo neiscrpnim brojem tema koje još treba istražiti. Vjeruje da će suradnja donijeti nove knjige i spoznaje te omogućiti da se znanje pojedinih ustanova kroz zajednički rad dodatno razvija i umnožava.
„Jednog dana više nećemo biti živi, ali živjet ćemo kroz svoje djelo“, zaključio je Urem.
Povijest medicine dio je povijesti grada
Upravo je medicinsku baštinu kao jedan od važnih dijelova riječkog identiteta izdvojio zamjenik dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Alen Protić.
Iako se Fakultet ponajprije bavi medicinom, već dugo istražuje i promiče povijesnu i kulturnu baštinu povezanu s medicinom i liječnicima koji su sudjelovali u razvoju grada.
Protić je podsjetio na nedavno objavljen povijesno-medicinski vodič Rijeke, ali i na osnivanje fakultetskog povjerenstva za vrednovanje i zaštitu povijesne baštine. Posljednjih godina na Fakultetu su postavljene i biste zaslužnih liječnika i znanstvenika, čime su neke važne osobe iz povijesti riječke i hrvatske medicine ponovno dobile vidljivo mjesto.
Sporazum je, prema njegovim riječima, „prilika koju treba zgrabiti“. Očekuje da će povezivanje ustanova postojećim inicijativama dati novu dimenziju, ali i otvoriti prostor za nove projekte i spoznaje.
S njegovom se ocjenom složila akademkinja Silvana Vranić, voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, naglasivši da ni za Zavod ovo nije početak, nego nastavak već potvrđene suradnje.
Kolegijalnost kao temelj zajedničkog rada
Vranić je podsjetila na dugu tradiciju Zavoda, koji nastavlja djelovanje Jadranskog instituta osnovanog 1945. na Sušaku. Bio je to najstariji znanstveni institut u tadašnjoj Hrvatskoj, a potom i prvi institut Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izvan Zagreba.
Premda su se tijekom desetljeća mijenjali njegovi nazivi, djelatnici i znanstvena područja, nije se mijenjala usmjerenost prema Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji, Istri i cijeloj zapadnoj Hrvatskoj.
Zavod djeluje kroz znanstvena istraživanja, organizaciju skupova i izdavaštvo, uključujući časopis „Problemi sjevernog Jadrana“. S ostalim potpisnicima već je surađivao kroz skupove, objavljivanje znanstvenih radova te korištenje arhivske, knjižnične i muzejske građe.
Kao posebno važnu osnovu za budući rad izdvojila je kolegijalnost, međusobno uvažavanje i poštovanje svih sudionika.
Potporu takvom povezivanju izrazio je i potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Davor Miličić, poručivši da djelovanje Akademije ne smije biti ograničeno samo na glavni grad.
Akademija nije samo Zagreb
„Akademija nije samo Zagreb i ne smije biti samo Zagreb“, naglasio je Miličić.
Riječki Zavod opisao je kao jedan od najaktivnijih zavoda Akademije izvan Zagreba, s velikim brojem skupova, simpozija i publikacija, na ponos riječkoga kraja, Akademije te hrvatske znanosti i kulture.
Posebno je pozdravio uključivanje Medicinskog fakulteta. Naime, kao liječnik i nekadašnji dekan, naglasio je da liječnik ne smije biti samo prirodoslovac, nego mora razvijati i društveno-humanističku dimenziju svoga poziva.
Takav je pristup, smatra, posebno važan danas, kada umjetna inteligencija preuzima sve više tehničkih poslova, dok razumijevanje čovjeka, društva, povijesti i kulture postaje još potrebnije.
Miličić je potpisnicima prenio punu potporu Uprave i Predsjedništva HAZU-a, a potporu Sveučilišta potvrdio je i rektor, prof. dr. sc. Goran Hauser.
„Koalicija sposobnih“ za nove projekte
On je, pak, istaknuo da Sveučilište, uz obrazovanje i istraživanje, mora aktivno djelovati u zajednici, a proučavanje i očuvanje povijesti i baštine Rijeke i Primorsko-goranske županije jedno je od važnih područja takva djelovanja.
Još kao dekan Medicinskog fakulteta podupirao je rad Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini, koja je, uz povijesno-medicinski vodič i aleju zaslužnih liječnika, pokrenula i niz drugih projekata.
Dobrih i pametnih ideja uvijek ima, rekao je Hauser, ali nema uvijek dovoljno ljudi koji ih žele i mogu provesti. Kada se takvi ljudi povežu, treba ih podržati.
Potpisnike sporazuma zato je, parafrazirajući aktualni politički izraz, nazvao „koalicijom sposobnih koji nešto mogu napraviti“ te im zajamčio potporu Sveučilišta u budućem radu.
Potpisivanjem sporazuma dosadašnja suradnja dobila je zajednički i trajniji okvir, a ustanove su se obvezale još snažnije povezivati znanje, građu i stručne kapacitete. Cilj je da povijest Rijeke i Primorsko-goranske županije ne ostane zatvorena u arhivima, muzejskim spremištima i stručnim publikacijama, nego da kroz istraživanja, knjige, skupove, programe i obrazovanje bude dostupna studentima, istraživačima i građanima.
Pred potpisnicima je, kako je to sažeo Amir Muzur parafrazirajući završetak filma Casablanca, „jedno veliko, krasno prijateljstvo“.
