Hrvatska je godinama slovila kao jedna od najprivlačnijih mediteranskih destinacija za turiste koji su tražili spoj lijepe obale, dobre prometne povezanosti i pristupačnih cijena. No posljednjih godina sve se češće postavlja pitanje je li taj imidž počeo blijedjeti.
O tome pišu i strani mediji poput švicarskog Blicka i austrijskog Kronen Zeitunga, čije navode prenosi slovenski portal 24ur.com. Ističu kako su snažan rast cijena, inflacija i sve jača konkurencija drugih mediteranskih zemalja promijenili način na koji brojni gosti doživljavaju Hrvatsku.
Unatoč tome, interes za hrvatsku obalu i dalje je velik. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja. Ipak, turisti danas puno pažljivije planiraju putovanja, uspoređuju ponude i češće rezerviraju smještaj koji omogućuje besplatno otkazivanje ili čekaju popuste u posljednji trenutak.
Prema navodima stranih medija, cijene u hrvatskom turizmu od 2015. do 2024. godine porasle su za približno 70 posto. Rast se dodatno ubrzao nakon pandemije, kada je potražnja za putovanjima naglo porasla, a dio gostiju povećanje cijena povezuje i s uvođenjem eura početkom 2023. godine. Uz to, na poskupljenja su utjecali i viši troškovi rada, energije i namirnica.
Promjene se ne osjećaju samo kod rezervacije smještaja. Turisti navode da su skuplji restorani, kafići, trgovine, plažni sadržaji i različite turističke aktivnosti. Pojedinačni primjeri, poput vrlo skupih ležaljki ili kave u turističkim središtima, dodatno su učvrstili dojam da je odmor na hrvatskoj obali postao znatno skuplji nego prije nekoliko godina.
Najkritičniji su upravo oni koji se u Hrvatsku vraćaju iz godine u godinu. Budući da dobro poznaju ponudu i cijene iz ranijih sezona, lakše primjećuju koliko se ukupni trošak odmora povećao. Smatraju da se Hrvatska cjenovno približila Italiji i Španjolskoj, dok kvaliteta usluge i sadržaja nije uvijek pratila taj rast.
To posebno osjećaju obitelji koje uz skuplji smještaj danas moraju izdvojiti više novca za hranu, parkiranje, trajekte, restorane i izlete. Zbog toga mnogi uspoređuju ukupni trošak odmora s ponudom drugih zemalja.
Kao ozbiljnu konkurenciju strani mediji izdvajaju Tursku, Grčku, Egipat i Bugarsku, gdje se često mogu pronaći paket-aranžmani koji uključuju let, hotel i obroke, a u konačnici mogu biti i nekoliko stotina eura povoljniji od ljetovanja u Hrvatskoj.
Posebno se ističe da se hrvatski turizam godinama oslanjao na stabilnu potražnju, zbog čega su cijene rasle bez većeg otpora tržišta. Danas, međutim, gosti imaju mnogo veći izbor pa sve više pozornosti posvećuju omjeru cijene i onoga što za svoj novac dobivaju.
Prema pisanju turističkih portala, u Istri i na Kvarneru tijekom prošle i ove godine već su zabilježena određena kolebanja u rezultatima sezone. Iako su proljetni mjeseci bili uspješni, u dijelu glavne sezone i tijekom rujna na pojedinim područjima primijećen je slabiji interes nego ranijih godina.
Unatoč upozorenjima, podaci o milijunima dolazaka i noćenja pokazuju da Hrvatska i dalje ostaje među najtraženijim europskim destinacijama. Ipak, sve češće akcijske ponude i veći broj slobodnih smještajnih kapaciteta usred ljeta sugeriraju da tržište postaje zahtjevnije nego prije te da će kvaliteta usluge i opravdanost cijena imati sve važniju ulogu u budućnosti hrvatskog turizma, piše Net.hr.
