PARADOKS

Marin Medak objasnio kako su terase poluprazne, a porezna ‘puna’: ‘I ja sam platio Aperol 17 eura’

Iako se ovog ljeta s Jadrana često mogu čuti komentari o praznijim terasama i manjem broju gostiju, podaci Porezne uprave pokazuju drukčiju sliku. Ugostitelj Marin Medak u RTL Direktu govorio je o tom prividnom paradoksu, cijenama na obali, sve većem broju restorana i kvaliteti hrvatskog ugostiteljstva.

Ako se zbroje srpanj i prvih deset dana kolovoza, ukupan iznos računa u sektoru smještaja i ugostiteljstva prošle je godine iznosio dvije milijarde eura, dok je ove godine dosegnuo 2,26 milijardi eura, odnosno 12,8 posto više.

Rast bilježi i trgovina na malo, s prošlogodišnjih 4,4 na ovogodišnjih 4,8 milijardi eura. Ukupan iznos računa u svim djelatnostima porastao je sa 7,4 na 8,9 milijardi eura, odnosno 20,2 posto.

Rast se vidi i kada se promatra samo ugostiteljstvo na lokalnoj razini. U Splitsko-dalmatinskoj županiji iznos računa za usluživanje hrane porastao je s 4,2 na 4,7 milijuna eura, odnosno 12,6 posto.

Terase praznije, prihodi veći

Medak kaže da ga takvi podaci ne iznenađuju, iako je i sam tijekom obilaska Jadrana primijetio manje gostiju.

„Ja sam isto prošao skoro čitav Jadran ovo ljeto i moja je percepcija da ima dosta manje gostiju, ali evo, podaci Porezne govore da se ipak inkasiralo puno više“, rekao je.

Jedan od razloga vidi u velikom rastu ponude. Posljednjih godina otvoren je velik broj novih ugostiteljskih objekata, zbog čega su se gosti rasporedili na više mjesta.

„Prođete bilo kojom šetnicom bilo kojeg grada, jednostavno jako puno toga se otvorilo i samim tim razvodnilo se sve skupa. Oni lokali koji su zadnjih desetak godina bili krcati sada više nisu krcati jer jednostavno ima više ponude“, objasnio je.

„Sedmi i osmi mjesec ne smijemo biti jeftini“

Govoreći o cijenama na hrvatskoj obali, Medak smatra da tijekom vrhunca turističke sezone Jadran ne bi trebao biti jeftin, s obzirom na veliku potražnju i atraktivnost destinacije.

Prema njegovu mišljenju, cijene bi tijekom srpnja i kolovoza trebalo zadržati na višoj razini, dok bi ponuda u predsezoni i posezoni trebala biti znatno povoljnija.

Osvrnuo se i na česte usporedbe cijena Hrvatske s Grčkom i drugim mediteranskim zemljama. Istaknuo je da i na hrvatskoj obali postoje velike razlike između turistički najatraktivnijih lokacija i mjesta na kojima uglavnom jedu lokalni stanovnici.

Kao primjer naveo je Lastovo, gdje je, kaže, moguće pojesti veliku pizzu za deset eura.

Aperol od 17 eura: „To je bezobrazno skupo“

Posebna tema razgovora bile su cijene Aperol Spritza, koje su ovog ljeta izazvale brojne reakcije turista. Medak je otkrio da je i sam prošle godine u Korčuli jedan Aperol platio čak 17 eura.

„Nije bio finiji i to je bezobrazno skupo. Ali sjedio sam ispred katedrale u srcu Korčule. To sam platio. Nisam platio Aperol, nego sam platio taj dio koji sam tamo doživio“, rekao je.

Dodao je kako se u Hrvatskoj Aperol može pronaći i za pet eura u lokalnom kafiću, dok se na najatraktivnijim lokacijama prodaje za višestruko veći iznos.

„Turcima ne možemo ni primirisati“

Medak se osvrnuo i na rezultate istraživanja prema kojima turisti Grke doživljavaju kao ljubaznije i gostoljubivije od hrvatskih ugostitelja.

Iako kaže da osobno nije bio u Grčkoj, iskustva ljudi koji jesu potvrđuju mu takvu sliku. Kao primjer naveo je Tursku.

„Turci su daleko, daleko gostoljubiviji konobari i imaju bolji pristup nego mi sami. Mi po tom pitanju ne možemo ni primirisati, recimo, Turcima, a vjerujem ni Grcima“, rekao je.

Problem vidi u nedovoljno kvalitetnom obrazovanju za ugostiteljska zanimanja, ali i činjenici da velik broj ljudi ugostiteljstvo doživljava kao privremeni posao.

Prisjetio se ankete provedene prije otprilike sedam godina među 2200 zaposlenih u sektoru, prema kojoj se svega 48 posto ispitanika vidjelo u tom poslu dulje od tri do pet godina.

Medak smatra da je jedan od najvećih problema hrvatskog turizma i izrazita sezonalnost, zbog koje se najveći dio posla koncentrira u svega 45 do 60 dana. Kritizirao je i izostanak dugoročne strategije kojom bi se turistička sezona produžila i jasnije definiralo iskustvo koje Hrvatska želi ponuditi različitim skupinama gostiju.

Iz naše mreže
Preporučeno