Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je novo priopćenje o PFAS spojevima, takozvanim „vječnim kemikalijama“, nakon što je njihova prisutnost utvrđena u podzemnim vodama na području Gospića. HZJZ je detaljnije pojasnio moguće zdravstvene posljedice dugotrajne izloženosti, ali istodobno naglašava da sama prisutnost PFAS-a ne znači da je stanovništvo zdravstveno ugroženo.
Procjena mogućeg rizika ovisi o konkretnom PFAS spoju, njegovoj koncentraciji te načinu i duljini izloženosti.
„Istraživanja su pokazala da kontinuirana i dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima doprinosi povećanom riziku od nastanka povišenih vrijednosti kolesterola, smanjenom odgovoru imunološkog sustava, promjenama funkcije jetre i hormonskog sustava, povišenom krvnom tlaku u trudnoći te da pojedini PFAS mogu doprinijeti povećanom riziku od pojave pojedinih vrsta raka“, navodi HZJZ.
Zavod pritom upozorava da se pronalazak PFAS-a ne može automatski tumačiti kao trovanje. Propisana granična vrijednost služi za upravljanje rizikom i ne predstavlja koncentraciju na kojoj automatski počinju štetni učinci na zdravlje.
Oko 10.000 različitih PFAS spojeva
PFAS obuhvaća veliku skupinu sintetskih kemijskih spojeva koji se desetljećima koriste zbog otpornosti na vodu, masnoću, toplinu i kemijske utjecaje. Mnogi od njih vrlo se sporo razgrađuju te zbog toga mogu dugo ostati prisutni u vodi, tlu i živim organizmima.
Mogu se pronaći u vodoodbojnom tekstilu, tepisima, ambalaži za hranu, premazima otpornima na masnoću, određenom posuđu s neprianjajućim premazom, pjenama za gašenje požara, bojama, kozmetici, sredstvima za čišćenje i medicinskim proizvodima.
Ljudi PFAS spojevima mogu biti izloženi putem vode i hrane, ali i kućne prašine, zraka te različitih proizvoda.
HZJZ navodi da skupina obuhvaća približno 10.000 različitih spojeva, dok je europsko praćenje najvećim dijelom usmjereno na PFOS i PFOA. Dodatni izazov predstavljaju zamjenski PFAS spojevi koji su uvedeni nakon ograničavanja nekih starijih spojeva. Dio njih izrazito je postojan i pokretljiv te može dospjeti u površinske i podzemne vode, dok su istodobno slabije istraženi.
HZJZ: Vrijednost na Tonkovića vrilu daleko ispod dopuštene
HZJZ je objavio i podatke o ispitivanju vode u Hrvatskoj. Tijekom 2025. analizirana su 473 uzorka vode za ljudsku potrošnju na 20 PFAS spojeva. Među njima je bilo 77 uzoraka sirove te 396 uzoraka vode na korisničkim mjestima.
PFAS spojevi iznad granice kvantifikacije pronađeni su u pet uzoraka sirove i osam uzoraka obrađene vode. U nešto više od 97 posto analiziranih uzoraka PFAS nije bio mjerljiv, dok ih je 2,7 posto sadržavalo PFAS u koncentraciji nižoj od maksimalno dopuštene.
Na Tonkovića vrilu izmjerena je koncentracija od 0,0052 mikrograma po litri. Maksimalno dopuštena vrijednost iznosi 0,10 mikrograma po litri, što znači da izmjerena koncentracija predstavlja 5,2 posto dopuštene vrijednosti.
HZJZ navodi da je izmjerena količina „daleko ispod one koja predstavlja bilo kakvu opasnost za zdravlje“.
PFAS pronađen i u vodama drugih europskih država
Zavod je objavio i podatke iz Slovenije, Njemačke i Švicarske kako bi nalaze u Hrvatskoj stavio u širi europski kontekst.
Tijekom monitoringa podzemnih voda u Sloveniji 2025. PFAS spojevi pronađeni su iznad granice određivanja na 118 od ukupno 163 mjerna mjesta, odnosno na 72,4 posto analiziranih lokacija. HZJZ napominje da se ti podaci odnose na podzemne vode, a ne nužno na vodu koja se isporučuje građanima.
U jednom njemačkom istraživanju najveća vrijednost zbroja 20 PFAS spojeva iznosila je 0,080 mikrograma po litri te su svi analizirani uzorci bili ispod vrijednosti od 0,10 mikrograma.
U Švicarskoj su 2023. analizirana 564 uzorka vode za piće, a u 46 posto pronađen je barem jedan od 20 analiziranih PFAS spojeva. Europska vrijednost od 0,10 mikrograma po litri prekoračena je u pet uzoraka, odnosno njih 0,9 posto.
Nalaz zasad ne dokazuje povezanost s ilegalnim odlagalištem
HZJZ ponovno naglašava da pronalazak PFAS spojeva na Tonkovića vrilu sam po sebi ne dokazuje da oni potječu s ilegalnog odlagališta otpada na području Gospića.
Za utvrđivanje eventualne povezanosti potrebno je, navode, analizirati hidrogeološke odnose, smjerove i dinamiku kretanja podzemnih voda, prostorni raspored nalaza te vrste PFAS spojeva pronađene na različitim lokacijama.
Prema dosadašnjim analizama, HZJZ navodi da nije utvrđen prijenos onečišćenja s odlagališta vodom, zrakom ili tlom, dok eventualnu povezanost podzemnih voda s lokacijama na kojima je ilegalno odlagan otpad treba utvrditi hidrogeološkim analizama, prenosi Index.
